Bolje nemojte! Ove namirnice zaobiđite, utoliće glad, ali povećati rizik od bolesti
10.11.2025. | 14:58U današnjem brzom tempu života, ishrana se često svodi na praktičnost.
Međutim, stručnjaci za ishranu konstantno upozoravaju na tzv. ultra-prerađenu hranu – proizvode koji su siromašni esencijalnim hranjivim materijama, ali prenatrpani dodatim šećerima, natrijumom (solju) i nezdravim mastima.
Registrovani dijetetičar Luk Kori (Luke Corey) ističe da je najgora stvar koju možemo pojesti hrana koja ima visoku kalorijsku gustinu, a nisku nutritivnu vrijednost. Takva hrana ne samo da doprinosi gojaznosti, već i povećava rizik od ozbiljnih hroničnih bolesti, uključujući srčana oboljenja i dijabetes.
U nastavku analiziramo tri namirnice koje bi, prema mišljenju stručnjaka, trebalo konzumirati samo u izuzetno rijetkim prilikama, prenosi Krstarica.
1. Zamrznuta pica
Iako je neodolljivo praktična, zamrznuta pica je arhetip ultra-prerađene hrane.
Visok sadržaj natrijuma (so): Jedna porcija (koja je često manja od cijele pice) lako može preći polovinu preporučenog dnevnog unosa natrijuma. Prekomjeran unos soli direktno je povezan s povišenim krvnim pritiskom (hipertenzijom).
Zasićene masti: Sir i mesne prerađevine (poput feferona) koje se koriste u zamrznutim picama često su bogate zasićenim mastima.
„Skriveni“ šećer: Proizvođači često dodaju šećer u tijesto i sos, kako bi poboljšali ukus i produžili rok trajanja.
Niska nutritivna vrijednost: Uprkos velikoj količini kalorija, sadrži vrlo malo vlakana, vitamina i esencijalnih minerala.
Praktični savjet:
Ako ne možete odoljeti pici, napravite je sami. Koristite integralno brašno za tijesto, tanko nanesite domaći paradajz sos (bez dodatog šećera) i koristite manju količinu kvalitetnog sira i svježeg povrća.
2. Gazirana pića (sokovi)
Gazirani napici predstavljaju klasičan primjer „praznih kalorija“ – obezbjeđuju energiju, ali bez ikakve hranjive koristi.
Zašto su problematična:
Ogromna količina šećera: Prosječna limenka gaziranog soka sadrži sedam do deset kašičica dodatog šećera (fruktozni kukuruzni sirup). Ovakv „tečni šećer“ izuzetno brzo ulazi u krvotok, izazivajući nagli skok insulina.
Rizik od gojaznosti i dijabetesa tipa 2: Lakoća s kojom se konzumiraju u velikim količinama (bez osjećaja sitosti) doprinosi povećanju tjelesne težine i insulinskoj rezistenciji.
Kiselost: Visoka kiselost ovih pića (često zbog fosforne kiseline) može biti štetna za zubnu gleđ i dugoročno uticati na zdravlje kostiju.
Praktični savjet:
Zamijenite gazirane sokove vodom s kriškama svježeg voća (limun, narandža, krastavac) ili nezaašećenim „sparkling“ vodama. Čajevi (hladni ili topli) bez dodatog šećera takođe su odlična alternativa.
3. Mesne prerađevine (slanina, kobasice, delikatesni proizvodi
Prerađeno meso, koje uključuje slaninu, kobasice, viršle i suvomesnate delikatese, predstavlja trostruki udar na zdravlje.
Zašto su problematične:
Veliki sadržaj natrijuma i zasićenih masti: Ovi proizvodi se prave tako da budu hiper-palatabilni (izuzetno ukusni) zahvaljujući visokim koncentracijama soli i masti.
Nitriti i nitrati: Koriste se kao konzervansi za produžavanje roka trajanja i očuvanje boje. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) klasifikovala je prerađeno meso kao karcinogen klase 1, što znači da postoje ubjedljivi dokazi o povezanosti sa povećanim rizikom od kolorektalnog karcinoma.
Prazne kalorije i aditivi: Pored zasićenih masti i soli, ove namirnice često sadrže i različite aditive, a istovremeno su lišene vlakana i drugih ključnih nutrijenata.
Praktični savjet:
Ograničite konzumaciju prerađenog mesa na minimum. Umjesto toga, birajte nemasne komade svježeg mesa, pečenu piletinu, ćuretinu ili ribu. Za sendviče, koristite tunjevinu iz konzerve (ispranu od viška soli) ili tanko sječen pršut.
Važnost cjelokupnog obrasca ishrane
Dijetetičar Kori naglašava ključnu poruku: nijedna hrana sama po sebi neće uništiti vaše zdravlje — važan je cjelokupan obrazac ishrane.
Fokusirajte se na ravnotežu i raznovrsnost – na unos cjelovitih žitarica, svježeg voća i povrća, nemasnih proteina i zdravih masti.
