Bolest koja pogađa sve više žena: Doktorka objašnjava kako da prepoznate na vrijeme nevidljive simptome

08.10.2025. | 23:02

Sistemski eritemski lupus je ozbiljna autoimuna bolest koja u poslednje vrijeme pogađa sve veći broj ljudi, posebno žena. Iako se o njemu malo govori, lupus može da napadne kožu, zglobove, bubrege i krv, a mnogi prve simptome ne prepoznaju ili ih jednostavno ignorišu.

Lupus je hronično oboljenje, što znači da traje cio život. Lijek još ne postoji, ali savremene terapije i promjene životnih navika mogu da ublaže simptome i uspore napredovanje bolesti. Ključ je da se reaguje na vrijeme.

Primarijus dr Mirjana Lapčević govorila je u emisiji 150 minuta na Prvoj televiziji o tome šta zapravo izaziva lupus i kako možemo da smanjimo rizik od obolijevanja.

Lupus ne bira, ali rizik postoji

Još uvijek se ne zna tačan uzrok nastanka lupusa. Postoji genetska predispozicija od 20 do 50 procenata, što znači da se češće javlja u nekim porodicama. Međutim, ono što ga najčešće pokreće jesu infekcije, posebno virusne. Nedavno je dokazano da osobe koje su preležale infektivnu mononukleozu, uzrokovanu epštajn-barovim virusom, imaju veći rizik da razviju lupus ako već nose genetsku predispoziciju, objašnjava dr Lapčević.

Dodaje da je lupus bolest sa kojom se živi. Ne može da se izliječi, ali se može držati pod kontrolom.

Kada kažemo hronična bolest, to znači doživotna. Ali ako se otkrije na vrijeme, ako se liječi savremenim terapijama i ako pacijenti promijene stil života, mogu da žive potpuno normalno.

Faktori rizika na koje možemo da utičemo

Ukoliko neko u porodici već ima lupus, rizik za druge članove raste. Ali presudnu ulogu često imaju spoljašnji faktori.

Najčešći rizici su infekcije, virusne i bakterijske, kao i stres, naročito onaj dugotrajan i hronični. Veliki problem je i pušenje, jer direktno utiče na imunološki sistem, kaže doktorka, prenosi Ona.rs.

Prevencija počinje od stila života

Da bi se izbjegao razvoj bolesti, dr Lapčević savjetuje promjenu svakodnevnih navika.

Zdrav stil života je ključan. Prestanak pušenja, izbjegavanje stresa, balansirana ishrana i dovoljno sna mogu značajno da smanje rizik. Dugoročna promjena načina života može da spriječi pojavu bolesti, čak i kod onih koji imaju genetsku predispoziciju, zaključuje dr Lapčević.