Bol u listovima tokom šetnje nije uvijek posljedica godina: Može da upozorava na ozbiljnu bolest

21.10.2026. | 23:06 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Krenete u šetnju, ali vas nakon određene udaljenosti bol ili grč u listu primora da zastanete. Nakon nekoliko minuta odmora tegoba popusti, pa nastavite dalje. Ovakav obrazac ne treba automatski pripisivati godinama ili slaboj kondiciji, jer može da ukazuje na smanjen dotok krvi u noge.

Arterije dovode krv bogatu kiseonikom do tkiva. Kada se zbog ateroskleroze, odnosno nakupljanja naslaga u njihovim zidovima, suze ili začepe, snabdijevanje krvlju postaje otežano. Ako su zahvaćene arterije nogu, govorimo o perifernoj arterijskoj bolesti.

Bolest može dugo da protiče bez jasnih simptoma. Kod nekih ljudi tegobe su blage ili neuobičajene, pa ih ne povezuju sa krvnim sudovima. Ipak, određene promjene zaslužuju pregled, naročito kod pušača, osoba sa dijabetesom, povišenim holesterolom ili krvnim pritiskom.

Bol koji se javlja pri hodu, a popušta kada stanete

Jedan od najkarakterističnijih simptoma jeste bol, grč, težina ili zamaranje mišića tokom hodanja, koji se smanjuju nakon kratkog odmora. Ova pojava naziva se intermitentna klaudikacija. Najčešće se osjeća u listovima, ali može da zahvati i butine ili sedalni dio.

Tokom kretanja mišićima je potrebno više kiseonika. Ako su arterije sužene, protok krvi ne može dovoljno da se poveća, pa nastaje nelagodnost. Nakon zaustavljanja potrebe mišića opadaju i tegobe se povlače.

Ako se ovaj obrazac ponavlja, posebno ako možete da pređete sve kraću udaljenost, zakažite pregled. Ne mora svaki bol u nogama da potiče od arterija: slične tegobe mogu da izazovu bolesti zglobova, kičme, nerava ili vena. Uzrok se utvrđuje pregledom, a ne samo prema mjestu bola.

Promjene na stopalima, koži i noktima koje zaslužuju pažnju

Slabije snabdijevanje krvlju može da bude praćeno promjenama koje se razvijaju postepeno:

-jedno stopalo je primjetno hladnije od drugog;

-koža postaje blijeda, plavičasta ili sjajna;

-dlake na potkoljenicama i stopalima se prorjeđuju;

-nokti na nogama rastu sporije ili postaju lomljivi;

-pojavljuju se utrnulost, slabost ili nelagodnost u nogama.

Nijedna od ovih promjena sama po sebi ne potvrđuje začepljenje arterija. Lomljivi nokti i prorijeđene dlake mogu da imaju i druge uzroke. Značajnije je kada se više znakova javlja zajedno, naročito uz bol pri hodu ili faktore rizika.

Posebnu pažnju zahtijevaju ranice na prstima i stopalima koje sporo zarastaju ili ne zarastaju. One nisu bezazlen „rani simptom“, već mogu da ukazuju na ozbiljnije ugroženu cirkulaciju. Ne treba čekati da se problem riješi ponavljanim previjanjem bez procjene dotoka krvi.

Kada pregled ne smije da se odlaže

Bol u stopalu koji se javlja i u mirovanju, naročito noću, kao i rana koja ne zarasta, zahtijevaju brzu ljekarsku procjenu. Takve tegobe mogu da budu znak da tkiva ne dobijaju dovoljno krvi ni kada nisu fizički aktivna.

Iznenadan jak bol u nozi, uz naglo hlađenje, bljedilo, utrnulost ili slabost, zahtijeva neodložnu medicinsku pomoć. To može da bude akutna ishemija ekstremiteta, odnosno nagli prekid ili ozbiljno smanjenje dotoka krvi. Ne treba čekati da se pojave svi navedeni znaci, jer od brzine liječenja može da zavisi očuvanje noge.

Kako se provjeravaju arterije i da li je operacija uvijek potrebna?

Ljekar najprije razgovara sa pacijentom o tegobama i faktorima rizika, pregleda kožu i stopala i provjerava pulseve na nogama. Jedan od osnovnih testova je skočno-nadlaktični indeks, odnosno ABI, kojim se poredi sistolni krvni pritisak izmjeren u predjelu skočnog zgloba i na nadlaktici.

Po potrebi se radi dopler ultrazvuk arterija, a dodatna snimanja, poput CT ili MR angiografije, koriste se kada treba preciznije procijeniti promjene ili planirati intervenciju. Angiografija nije neophodna svakom pacijentu.

Ne zahtijeva svako suženje operaciju. Liječenje uključuje prestanak pušenja, kontrolu holesterola, krvnog pritiska i dijabetesa, kao i lijekove koje ljekar određuje prema stanju pacijenta. Kod stabilne bolesti sa bolom pri hodu važan dio terapije jeste strukturisan program vježbanja, po mogućnosti pod nadzorom.

Intervencija za poboljšanje protoka krvi, balonom i po potrebi stentom, ili bajpas operacija razmatraju se kada su tegobe uprkos liječenju ozbiljne ili kada je ugroženo očuvanje ekstremiteta. Cilj liječenja nije samo lakši hod: periferna arterijska bolest povezana je i sa povećanim rizikom od infarkta i moždanog udara, piše “eKlinika”.

Ako zbog ponavljanog bola sve češće zastajete tokom šetnje, javite se izabranom ljekaru. Taj podatak može da bude važan za pravovremeno otkrivanje bolesti.