Bašta može preživjeti i najvreliji avgust: Sedam savjeta da spasite biljke od suše

14.08.2025. | 14:31

Vrućina, sparina i jarko sunce stavljaju vaše posađene biljke na ozbiljan test. Ako ste ih mjesecima njegovali, zaslužuju i da ih sada zaštitite. Pitate se kako?

Komšije mogu da budu izvor beskrajnih priča – od onih što se šunjaju da pogledaju šta sadite, do onih koji rado podijele “provereni” recept za spas paradajza od vrućine.

A kad temperature pređu 30 °C, i najmirniji baštovan osjeti potrebu za malom dramom: borbom za svaku kap vode koja će održati biljke u životu.

Brojni stručni portali nude neke od najvažnijih savjeta kako ljeta da učinite podnošljivijim za vaše biljke.

Odgovor se krije u dobrom rasporedu zalivanja, pravilnoj količini vode i zaštiti tla. Da, bašta može da preživi i najžešći avgust!

1. Zalivanje u zoni korijena

Stručnjaci s Chesapeake Landscape ističu da je ključno zalivati direktno u zonu korena, izbegavajući polivanje lišća – kapljice pod suncem mogu da se ponašaju poput lupe i izazovu opekotine, a vlažno lišće podstiče razvoj gljivičnih bolesti.

2. Vrijeme je pola posla

Najbolje je zalivati rano ujutro, prije 9 sati, kada je zemlja hladna i voda prodire dublje, a isparavanje minimalno, piše Better Homes & Gardens. Ako to nije moguće, zalivanje rano uveče je alternativa, ali uz oprez: mokro lišće preko noći idealna je podloga za bolesti.

3. Količina vode zavisi od biljke

Izbjegavajte prekomjerno ili premalo zalivanje. Prekomjerno zalivanje može da rezultira truljenjem korena i žutim lišćem. Nedovoljno zalivanje, pak, uzrokuje uvenuće biljaka i cvijeća, a povrće ostavlja bez plodova. Zato posmatrajte biljke – ako pokažu znakove prekomjernog ili nedovoljnog zalivanja, promijenite rutinu zalivanja, navodi Brooklyn Botanic Garden.

Takođe, poželjno je znati da jednogodišnje i plitko ukorijenjene biljke traže češće, ali pliće zalivanje. Višegodišnje, grmovi i stabla s dubljim korijenjem bolje podnose razmake između zalivanja, ali im je potrebno obilnije natapanje – ono podstiče dublje korenje i veću otpornost na sušu.

4. Najjednostavnija mjera

Jedna od najjednostavnijih i najefikasnijih mjera je malčiranje. Organski sloj debljine 5 do 7 cm (kompost, usitnjena kora, slama, piljevina) zadržava vlagu, hladi zemlju i sprečava rast korova. Uz to, razgradnjom obogaćuje zemlju hranjivim materijama.

5. Dubinsko zalivanje

Pratite vremensku prognozu. Stručnjaci iz Portland Nursery savjetuju dubinsko zalivanje prije toplotnog talasa – voda koja prodre 15 do 20 cm ispod površine daje korenju zalihe vlage za predstojeće vruće dane.

6. Šta s biljkama u posudama?

Za posude i saksije važi drugo pravilo: zemlja se u njima brže suši, pa je važno provjeriti drenažne rupice i ne oslanjati se samo na površinsku vlagu.

Trik iskusnih baštovana glasi: postavite posude u plitku tacnu s vodom kako bi polako upijale vlagu ili uložite u sisteme za navodnjavanje kapanjem ili natapanje crijevima, oni mogu da smanje potrošnju vode i do 90 posto, piše Almanac.

7. “Tiha suša”

I na kraju, pripazite na “tihu sušu”. Čak i ako povremeno padne jaka kiša, zemljište ispod može ostati suvo. Površinski sloj možda izgleda vlažno, ali dublje korjenje ne dobija dovoljno vode – zato uvek provjerite vlagu nekoliko centimetara ispod površine, prenosi B92.