Tito sa cigarom u Bijeloj kući: “Ovdje se ne puši” ili samo mit

Kult ličnosti razvijen oko bivšeg predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije Josipa Broza Tita izrodio je brojne urbane legende o njegovom životu. Jedna od njih je i ona da je za vrijeme posjete Bijeloj kući 1971. godine, uprkos strogoj zabrani pušenja, tamo zapalio cigaru.

Tvrdnje o ovom navodnom događaju u Bijeloj kući šire se društvenim mrežama i portalima već godinama unazad, “oživljavajući” ovu legendu po nekoliko puta godišnje, najčešće u vrijeme Titovog rođendana.

Kako je utvrđeno, u vrijeme kada je bivši predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije Josip Broz Tito pušio u Bijeloj kući, to je bilo dozvoljeno.

Kako Faktograf navodi, članak koji je objavljen u februaru 1993. godine u magazinu The New York Times govori o odluci Klintonove administracije da zabrani pušenje u Bijeloj kući. Bill Klinton 42. je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država koji je na toj poziciji bio od 1993. do 2001. godine. Politico u članku iz oktobra 2018. godine također ističe da je “Klinton zabranio pušenje u Bijeloj kući kada je stupio na dužnost 1993. godine”.

Dakle, odluka njegove administracije o zabrani pušenja došla je više od dvadeset godina nakon što je fotografija na kojoj Tito puši nastala.

U članku The New York Timesa takođe se navode neki od predsjednika i prvih dama koji/e su bili/e pušači, te su duvanske proizvode konzumirali/e i u Bijeloj kući. Tako se recimo ističe primjer Ronalda Reagana i njegove supruge Nancy koja je na stolove za večeru postavila pepeljare, cigarete i šibice. Ronald Reagan bio je 40. predsjednik koji je služio od 1981. do 1989. godine. Ponovo, dakle, nakon Titove posjete Nixonu 1971. godine.

Faktograf u svojoj analizi također ističe da je predsjednik Gerald R. Ford, koji je na mjesto predsjednika SAD-a došao nakon Richarda Nixona, pušio lulu u Bijeloj kući.

Josip Broz Tito, dakle, pušenjem u Bijeloj kući za vrijeme posjete 1971. godine zapravo nije kršio nikakvo pravilo. Ovakvi navodi odgovaraju narativu o njegovom velikom uticaju i svojevrsnoj “nedodirljivosti” u političkim krugovima. Razvoj ove urbane legende rezultirao je i kreiranjem izmaštanog razgovora između dva predsjednika kako bi se izmišljeni događaj dodatno upotpunio.

Ostavite komentar: