Veliko regionalno istraživanje: Koliko Gen Z u BiH stvarno koristi vještačku inteligenciju

05.06.2026. | 09:54

Gotovo sedam od deset mladih u Bosni i Hercegovini koristi alate vještačke inteligencije (AI) svakodnevno ili nekoliko puta sedmično, ali svega 28 odsto njih u potpunosti vjeruje odgovorima koje dobije od ovih sistema, pokazali su rezultati velikog regionalnog istraživanja pod nazivom „Tool, Toy or Trojan Horse? Gen Z's View on AI“, koje su u Sarajevu predstavile agencije McCann i UM, članice AMA Group.

Ova studija donosi jedan od prvih sveobuhvatnih regionalnih uvida u to kako Generacija Z (mladi od 16 do 28 godina) zaista doživljava i primjenjuje vještačku inteligenciju u svakodnevnom životu, donošenju odluka, ali i u odnosu prema brendovima.

Istraživanje je obuhvatilo više od 3.300 ispitanika iz sedam zemalja regiona (Slovenija, Hrvatska, Srbija, BiH, Bugarska, Crna Gora i Sjeverna Makedonija), dok je u samoj BiH ispitano nacionalno reprezentativnih 500 mladih, što lokalnim kompanijama daje dragocjene podatke za rad.

Intenzivno korištenje, ali uz ogroman oprez i provjeru

Rezultati jasno pokazuju da vještačka inteligencija za mlade u BiH više nije tehnološki novitet već rutinska svakodnevica, pa tako čak 69 odsto njih ove alate koristi redovno za obrazovanje, pretraživanje informacija, kreativne zadatke i organizaciju vremena, pri čemu je ChatGPT ubjedljivo najprepoznatljiviji alat.

Međutim, visoka stopa upotrebe ne znači i slijepo povjerenje. Čak dvije trećine ispitanika navelo je da je već imalo neposredno iskustvo sa netačnim, izmišljenim ili neadekvatnim odgovorima AI sistema, zbog čega Gen Z informacijama pristupa izuzetno oprezno i svaku stavku dodatno provjerava prije prihvatanja.

„Rezultati istraživanja pokazuju da je vještačka inteligencija već postala dio svakodnevnih navika mladih, ali da njena uloga još uvijek nije zasnovana na bezuslovnom povjerenju. Gen Z koristi AI intenzivno, ali istovremeno provjerava informacije, preispituje preporuke i očekuje veću transparentnost nego što to mnogi pretpostavljaju. Za kompanije to znači da tehnologija sama po sebi nije dovoljna. Ključ uspjeha ostaje razumijevanje ljudi, njihovih potreba i načina na koji donose odluke“, izjavila je Nermina Kelić, direktorica UM Sarajevo.

Mladi u BiH najviše zabrinuti u regiji zbog lažnog sadržaja

Posebno alarmantan podatak odnosi se na pitanje autentičnosti i transparentnosti na internetu.

Čak 58 odsto mladih u BiH otvoreno je zabrinuto zbog sve teže i mutnije granice između stvarnog i AI generisanog sadržaja.

Više od 60 odsto ispitanika primjećuje da brendovi koriste vještačku inteligenciju za kreiranje fotografija, video materijala ili virtuelnih influensera, dok 63 odsto njih smatra duboko problematičnim kada se takav sadržaj servira kao stvaran bez jasne oznake.

Upravo je u Bosni i Hercegovini ovaj osjećaj nepovjerenja i straha od manipulacije najizraženiji u cijelom regionu, što je jasan signal kompanijama da na domaćem tržištu moraju igrati otvorenih karata.

„O mladima se često govori kroz globalne trendove, dok se poslovne odluke istovremeno donose na lokalnim tržištima. Jedan od najvažnijih zaključaka jeste da mladi ne traže od brendova samo inovativnost. Očekuju iskrenost, autentičnost i odgovorno korištenje novih tehnologija. U vremenu kada je sve teže razlikovati stvaran od generisanog sadržaja, upravo povjerenje postaje najvrjednija valuta u odnosu između brendova i potrošača“, istakla je Vesna Vlašić, direktorica McCann Sarajevo.

Paradoks: Digitalna generacija vapi za ljudskim kontaktom

Iako su društvene mreže poput Instagrama i TikToka i dalje primarni kanali na kojima Gen Z otkriva nove proizvode, vještačka inteligencija polako ulazi i u novčanike. Gotovo trećina mladih potvrdila je da je već obavila kupovinu nekog proizvoda na osnovu direktne preporuke dobijene od AI alata, što pokazuje rastući uticaj tehnologije na ekonomiju.

Ipak, istraživanje je ogolilo i jedan duboki društveni paradoks. Iako je riječ o generaciji koja je praktično odrasla uz ekrane i digitalne sisteme, čak 62 odsto mladih eksplicitno je izjavilo da u svakodnevnom životu želi više ljudskog kontakta, a manje tehnologije.

Poruka je jasna – tehnologija mora ostati samo podrška ljudskim odnosima, a ne njihova zamjena.

Prezentaciji ovih jedinstvenih podataka u Sarajevu prisustvovali su predstavnici vodećih domaćih kompanija, složivši se da pitanje vještačke inteligencije više nije samo tehnološka zabava, već ozbiljna poslovna tema koja će iz korijena promijeniti tržište u narednim godinama.