Bez zemlje i McDonald'sa: Kako će ljudi uzgajati hranu na Mjesecu i Marsu

29.08.2026. | 12:05 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Optimalna temperatura, svjetlost, voda i, naravno, zemlja bez tih elemenata teško je zamisliti proizvodnju hrane. Međutim, kako vrijeme prolazi, očigledno je da će ljudi morati da pronađu i alternativne načine da uzgajaju bilje.

Posljednjih godina dosta se govori o tome da će ljudi kolonizovati druge planete, a istovremeno naučnici postavljaju pitanje i traže rješenje: može li se i na koji način hrana proizvoditi u svemiru.

Najdžel Dž. Mejson, profesor na Univerzitetu Kent, koji je nedavno održao predavanje o svemirskoj poljoprivredi u Palati nauke, za Euronews Srbija objašnjava da čovječanstvo teži tome da u narednih 20 ili 30 godina napravi trajna naselja van naše planete.

“U svemiru možemo činiti stvari koje ne možemo raditi na Zemlji. Na Mesecu su izvodljive stvari koje na našoj planeti nisu. Naravno, to znači da ukoliko budemo slali ljude u svemir, moramo da razmišljamo i o tome kako će oni tamo živeti, raditi, i naravno hraniti se”, kaže profesor Mejson.

Jedna od prednosti svemirskih uslova jeste mikrogravitacija, odnosno odsustvo Zemljine teže. Prema njegovim riječima, u takvom okruženju moguće je proizvoditi nove materijale i lijekove.

“Možemo praviti lekove koji su mnogo otporniji. Jedan od velikih problema za antibiotike je naša otpornost na njih. Ako proizvodite lekove u svemiru, antitela i bakterije neće imati nikakve šanse da prežive protiv takvog medikamenta”, objašnjava profesor.

Mjesec kao sljedeća stanica

Prema njegovim riječima, narednih desetak godina trebalo bi da donese veliki broj novih svemirskih stanica. Pored kineskih, očekuju se i stanice koje će graditi privatne kompanije, a u njima će, uz ljude, raditi i roboti.

Kina i SAD već imaju planove za buduće misije, dok se i Srbija nedavno obavezala na priključenje misiji Artemis.

“Počećemo učestalije da idemo u svemir. Međutim, ovog puta, kada budemo otišli na Mesec, plan nije da samo odemo, zabodemo zastavu i vozimo se po površini. Ideja je da počnemo da gradimo staništa”, kaže Mejson.

Takva naselja, dodaje, mogla bi da funkcionišu slično kao naftne platforme ili istraživačke baze na Antarktiku, gdje ljudi provode određeno vrijeme, a potom ih smjenjuju drugi radnici.

Bez “brze hrane” na Mjesecu

Jedan od najvećih izazova biće obezbjeđivanje hrane. Astronauti danas uglavnom zavise od zaliha koje se donose sa Zemlje, ali takvi obroci nisu svježi.

“Na Mesecu nema McDonald'sa, nema dostave hrane koja bi donela hranu do vaše svemirske stanice. Zbog toga je neophodno nositi hranu sa Zemlje. Možete živeti od tih obroka, ali oni nisu sveži”, kaže profesor.

Zato su posljednjih godina počeli eksperimenti sa uzgojem biljaka u svemiru. U svemirskim stanicama već su uzgajane zelena salata, paradajz, rotkvice, leblebije i brokoli, a cilj je da buduća svemirska naselja mogu da proizvode svježe povrće.

Meso, međutim, za sada ne bi bilo moguće proizvoditi na taj način, navodi Mejson.

Poseban izazov predstavlja zemljište. Na Mjesecu ne postoji zemljište u klasičnom smislu, jer mu nedostaje organski sadržaj, ali je moguće koristiti materijal sa njegove površine i dodavati mu hranljive materije. Druga mogućnost je uzgoj biljaka bez zemljišta, u vodi, odnosno hidroponika.

“Dosta košta da se sve preveze u svemir. Zbog toga želite da iskoristite sve što tamo imate: materijal, zemljište, vodu, ukoliko postoje na Mesecu ili Marsu, kako bi vam pomogli. Možete i svoje nusproizvode da reciklirate”, objašnjava naš sagovornik.

U svemir se šalje sjeme, a ne biljka

Iako bi bilo logično pomisliti da će se biljke jednostavno dopremati na Mjesec ili Mars, plan je drugačiji. Zrele biljke teško podnose ogromne gravitacione sile koje nastaju tokom lansiranja rakete.

“Biljke ne vole da budu u takvom okruženju. Sve u svemiru će rasti iz semena”, kaže Mejson,piše Euronews.rs

Zato naučnici šalju sjeme u svemir, prate kako klija i raste, a među kulturama koje su do sada ispitivane su salate, rotkvice, paradajz, leblebije i brokoli.

“Brokoli bi zapravo mogao odlično da uspeva na površini Marsa. Mrzim brokoli, ali on se pokazao fantastično”, dodaje kroz šalu.

Naučnici istovremeno razmatraju i mogućnost prilagođavanja gena biljaka uslovima van Zemlje. S obzirom na to da su biljke izložene vakuumu, radijaciji, hladnoći i drugačijoj gravitaciji, istraživači pokušavaju da utvrde koje vrste imaju najveći potencijal, a zatim kako bi ih bilo moguće učiniti otpornijim.

“Seme, na primer, može da ima deblje slojeve kako bi bilo otpornije na radijaciju”, objašnjava Mejson.

Ono što naučimo na Mjesecu može pomoći i Zemlji
Istraživanje svemirske poljoprivrede moglo bi da ima direktnu primjenu na našoj planeti, posebno u uslovima klimatskih promjena.

Globalno zagrijavanje doprinosi degradaciji zemljišta, zbog čega biljke u pojedinim dijelovima svijeta imaju sve manje dostupnih hranljivih materija i vode. Mjesec, objašnjava Mejson, predstavlja ekstreman primjer takvih uslova.

“Ako možemo da razmišljamo o tome da biljke bolje uspevaju na Mesecu, onda ih možemo modifikovati da rastu uz jako malo vode. Potom možemo istu tehnologiju da koristimo na Zemlji”, objašnjava profesor, koji se u svom radu na Univerzitetu Kent uglavnom bavi istraživanjem rasta biljaka u kontekstu klimatskih promjena.

Kakvog je ukusa hrana iz svemira?

Još jedno pitanje je da li biljke uzgajane u svemiru imaju isti ukus kao one proizvedene na Zemlji. Odgovor nije jednostavan, jer se ljudsko čulo ukusa mijenja u svemirskim uslovima.

“Pre svega, šta god da pojedete u svemiru, zbog uslova, menja vam se čulo ukusa. To znači da je ljudsko poimanje ukusa drugačije, pa i sam ukus nije isti”, objašnjava Mejson.

Zato je sada u planu novi eksperiment.

“Sledeće godine poslaćemo listove čaja u svemir, potom ćemo ih vratiti. Nakon toga, angažovaćemo posebne degustatore čaja da probaju čaj iz svemira i kažu nam da li je i u kojoj meri ukus drugačiji od onog na Zemlji”, kaže naš sagovornik.

I čokolada je već bila predmet sličnog eksperimenta. Mađarski astronaut ponio ju je u svemir kako bi provjerio da li ima isti ukus, ali se pokazalo da se ukus promijenio, između ostalog zbog drugačijih uslova i niske gravitacije.

Šta će biti prvi proizvod sa oznakom “Made on Mars”?

Ako se buduća poljoprivreda na Mjesecu razvije prema planovima naučnika, među prvim kulturama mogle bi da se nađu zelena salata i rotkvice, jer su jednostavne za uzgoj i brzo rastu.

Kina je, kako navodi profesor, već odnijela sjeme u svemir i sprovela eksperimente sa njegovim klijanjem.

Ipak, cilj nije da se biljke uzgajane na Mjesecu ili Marsu transportuju nazad na Zemlju i prodaju.

“Nećemo to raditi. Ješće se tamo. U tome je i poenta”, kaže Mejson.

Istovremeno, dio eksperimenata biće upravo usmjeren na vraćanje sjemena na Zemlju. Naučnici će pokušati da utvrde da li sjeme koje je boravilo u svemiru raste drugačije, kakvog je ukusa i kako se ponaša u odnosu na sjeme koje je sve vrijeme bilo na Zemlji.

U tom istraživanju učestvovaće i kolege iz Beograda, koji će tokom naredne godine biti dio eksperimenta.

“Svaka država koja se priključi može da da svoj predlog šta da odnesemo u svemir. Siguran sam da će nam kolege iz Srbije reći šta bi najviše voleli da odnesemo”, kaže Mejson.