Pomoć stiže prekasno: Opasna infekcija hara na frontu u Ukrajini

18.11.2025. | 21:07

Među ukrajinskim vojnicima navodno se širi opasna gasna gangrena – bolest koja je tokom Prvog svjetskog rata odnosila na hiljade života.

Kako pišu svjetski mediji, ranjenici su odsječeni od bolnica, a pomoć stiže prekasno.

Zbog ruskih napada dronovima evakuacija ranjenih često je nemoguća. Mnogi vojnici danima, pa čak i nedeljama, čekaju u improvizovanim podzemnim medicinskim punktovima, gdje se jedva održavaju u životu.

U takvim uslovima razvija se bolest koja počinje u odumrlom tkivu i brzo stvara mehuriće gasa pod kožom.

“O gasnoj gangreni smo učili u školi, ali ovde je sada viđamo jer ranjenici ne dobijaju pravovremeno zbrinjavanje”, ovako britanski “Telegraf” prenosi svjedočenja dobrovoljca Aleksa iz oblasti Zaporožja.

Kako kaže, u bolnice stižu ljudi koji su povrijeđeni prije više nedjelja.

Nezavisna potvrda o razmjerama bolesti zasad ne postoji, ali je jasno da je front teško dostupan, a medicinske ekipe sve rjeđe mogu da priđu.

Zalihe kasne, a novi borci pješače kilometrima do linije sukoba – tamo gdje povrijeđeni već čekaju pomoć.

Šta izaziva gasnu gangrenu?

Gasnu gangrenu uzrokuju bakterije klostridije, koje žive u zemlji i ljudskim crevima. Opasne postaju kada dospeju u duboku ranu, gdje nema dovoljno kiseonika. U takvom okruženju tkivo odumire, a bakterije se šire nevjerovatnom brzinom – posebno u rovovima, gdje su povrede česte, a higijena minimalna.

Bolest je izuzetno bolna: pod kožom se stvaraju mehurići gasa koji se osjećaju i čuju na dodir, mišići poprimaju sivo-crvenu boju, javlja se jak otok, ubrzan puls, poremećaj disanja, sepsa i na kraju otkazivanje organa. Bez liječenja gotovo svi oboljeli umiru.

Može li se liječiti?

Liječenje je moguće samo ako se započne odmah.

Potrebno je:

hitno hirurško uklanjanje zaraženog tkiva,

intravenski jaki antibiotici,

laboratorijske analize kako bi se izabrao lijek na koji bakterije nisu otporne.

Sve to zahtjeva bolničke uslove i sopstvenu laboratoriju – nešto što na frontu gotovo da ne postoji. U skloništima postoji mali broj antibiotika, ali ako se pojavi rezistencija, alternativa nema.

Bolest iz prošlosti se vratila

Gasna gangrena se u Evropi smatrala praktično iskorijenjenom. Tokom Prvog svjetskog rata desetine hiljada ranjenika umiralo je upravo od ove infekcije, jer su ostavljani danima u blatnjavim rovovima bez osnovne njege.

Već u Drugom svjetskom ratu problem je bio manji: antibiotici su postojali, rezistencije skoro da nije bilo.

Danas, međutim, na ukrajinskom frontu vladaju uslovi opasno slični onima iz rovova prije više od sto godina.

Zelenski namjerava da posjeti Tursku: Želi da oživi pregovore

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas, 18. oktobra, da planira da otputuje sutra u Tursku kako bi pokušao da oživi pregovore s Rusijom o okončanju rata u Ukrajini.

”Spremamo se da ponovo oživimo pregovore. Razvili smo rješenja koja ćemo predložiti našim partnerima. Činjenje svega što je moguće kako bi se okončao rat je glavni prioritet Ukrajine”, rekao je Zelenski, prenosi Rojters.

Pozivajući se na neimenovani izvor iz Turske, Rojters navodi da će se Zelenskom na razgovorima pridružiti i američki specijalni izaslanik za Bliski istok Stiv Vitkof.

Drugi izvor je rekao da će se turski predsjednik Redžip Tajip Erdogan u Ankari sastati samo sa Zelenskim, ali ne i sa Vitkofom.

Erdoganov portparol Burhanetin Duran rekao je da će Erdogan razgovarati o naporima za uspostavljanje prekida vatre i postizanje trajnog rješenja u vezi sa rusko-ukrajinskim ratom sa Zelenskim.

Nakon nekoliko rundi sastanaka u Istanbulu u julu, nije bilo direktnih razgovora Kijeva i Moskve.

Na tim sastancima dogovorena je razmjena više hiljada ratnih zarobljenika i ostataka ubijenih vojnika na obje strane.

Uprkos tome, nije bilo napretka po pitanju prekida vatre ili postizanju rješenja za okončanje rata.