Opasna misija: Njemačka šalje ratne mornarice u Ormuski moreuz?

16.04.2026. | 21:22

Njemačka razmatra slanje snaga svoje ratne mornarice, uključujući brodove za razminiranje, kako bi učestvovala u mogućoj vojnoj misiji obezbjeđenja Ormuskog moreuza.

Kancelar Fridrih Merc planira u petak, 17.aprila, u Parizu da predstavi konkretnu ponudu za njemački doprinos, piše Euronews.

Detalji njemačkog priijedloga

Prema prijedlogu u koji je uvid imala Njemačka novinska agencija (dpa), njemačka vojska, Bundesver, obezbijedila bi minolovce, prateći brod i izviđačke avione. Misija bi bila usmjerena na uklanjanje mina, pomorsko izviđanje i nadzor šireg morskog područja, a započela bi nakon prestanka neprijateljstava i pod određenim uslovima.

Bundesver raspolaže sa osam minolovaca i dva ronilačka broda za protivminska dejstva, ali još nije poznato koliko bi ih moglo biti upućeno u misiju. Minolovci, dugi preko 50 metara, obično imaju posadu od 42 vojnika, koja se po potrebi može ojačati roniocima specijalizovanim za mine.

Sastanak u Parizu

Kancelar Merc u petak putuje u Pariz na međunarodni sastanak čiji su domaćini francuski predsjednik Emanuel Makron i britanski premijer Kir Starmer. Očekuje se i dolazak italijanske premijerke Đorđe Meloni, dok će se ostali potencijalni partneri u misiji obezbjeđenja Ormuskog moreuza uključiti putem video-veze.

Strogi uslovi za učestvovanje

Nakon sastanka sa irskim premijerom Mihalom Martinom u Berlinu, Merc je naglasio da bi moguća misija zavisila od strogih uslova.

Pojasnio je da bi njemačko učešće moglo uslijediti tek nakon “barem privremenog prekida vatre” i uz odobrenje vlade u Berlinu i parlamenta.

“Još smo daleko od toga”, izjavio je Merc.

Prema pisanju lista Süddeutsche Zeitung, njemačka mornarica bi za misije pomorskog izviđanja mogla koristiti i svoju logističku bazu u Džibutiju, koja se smatra strateški važnom lokacijom za operacije u regionu.

Globalne posljedice blokade

Uz direktno učešće, razmatra se i mogućnost da Njemačka preuzme dio obaveza NATO partnera u sjevernom Atlantiku kako bi oslobodila njihove snage za misiju u Ormuskom moreuzu.

Saobraćaj tim plovnim putem, kojim je prije rata prolazila petina svjetskih zaliha sirove nafte i tečnog prirodnog gasa, gotovo je potpuno zaustavljen od početka iranskog rata, koji su 28. februara pokrenuli američko-izraelski vazdušni napadi.

To je izazvalo nagli rast cijena energenata širom svijeta, a zvaničnik Međunarodne agencije za energiju u četvrtak je upozorio da Evropi preostaje “zaliha kerozina za možda još šest sedmica” ako se blokada nastavi, prenosi Index.hr.