Njemačka pooštrava uslove: Građane EU čekaju stroži uslovi za socijalna davanja

13.09.2026. | 23:02 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Njemački i zemaljski ministri unutrašnjih poslova nastoje ograničiti pristup socijalnim davanjima za određene građane EU. Naglasak je prvenstveno na osnovnoj finansijskoj pomoći nakon kratkih perioda zaposlenja u Njemačkoj, kao i na dječijem dodatku za djecu koja žive u drugim državama članicama EU, pišu njemački mediji.

Na konferenciji u Hamburgu ministri unutrašnjih poslova dogovorili su se da će razmotriti uvođenje strožih uslova na evropskom nivou te pojačati borbu protiv organizovanih prevara povezanih sa socijalnim davanjima.

Ministri unutrašnjih poslova žele suzbiti prevare sa socijalnim davanjima

Inicijativu ministara posebno su podstakli slučajevi organizovane zloupotrebe sistema socijalnih davanja. Nadležni organi izvještavaju o situacijama u kojima se pojedinci iz drugih država EU dovode u Njemačku i zapošljavaju na marginalnim ili čak fiktivnim radnim mjestima.

Time se potencijalno stiču prava radnika i pripadajuća prava na socijalna davanja. U nekim slučajevima, uključene osobe navodno su smještene u preskupim ili neadekvatnim objektima, dok organizatori finansijski profitiraju od takvih šema.

Stoga ministri unutrašnjih poslova pozivaju na bolju razmjenu informacija između policije, zavoda za zapošljavanje, službi za porodična davanja, imigracionih službi i lokalnih vlasti. Nadalje, nastoje proširiti mogućnosti otkrivanja organizovanih mreža i povrata nezakonito ostvarenih davanja.

Bez paušalnog smanjenja „Bürgergelda“ za državljane EU

Ipak, ne planiraju se paušalna smanjenja koja bi obuhvatila sve osobe koje ispunjavaju uslove, a nemaju njemački pasoš.

Umjesto toga, rasprave su usmjerene na pitanje da li bi građani EU trebalo da ostvare pristup određenim socijalnim davanjima tek nakon dužeg perioda zaposlenja i ispunjavanja uslova o minimalnom trajanju radnog odnosa. Očekuje se da će se njemačka vlada zalagati za takav pristup na nivou EU.

To prvenstveno ne bi promijenilo iznos standardne mjesečne isplate pomoći. Umjesto toga, mogao bi se podići prag za sticanje prava na davanja prema Knjizi II Socijalnog zakonika (SGB II). Građani EU ni danas ne ostvaruju automatski pravo na osnovnu finansijsku pomoć.

Trenutni zakon već sadrži brojna ograničenja. Član 7 Knjige II Socijalnog zakonika (SGB II) isključuje određene strane državljane iz sistema davanja tokom prva tri mjeseca boravka, pod uslovom da nemaju status zaposlenog ili samozaposlenog lica.

Osobe čije se pravo boravka zasniva isključivo na traženju posla, traženju mjesta za stručno osposobljavanje ili studiranju, odnosno na sličnim svrhama, takođe mogu biti isključene iz primanja socijalnih davanja. Posebni propisi primjenjuju se nakon najmanje pet godina uobičajenog boravka u Njemačkoj.

Stoga česta tvrdnja da svaki građanin EU može zatražiti osnovnu socijalnu pomoć u centru za zapošljavanje (Jobcenter) odmah po dolasku ne odražava stvarno pravno stanje.

Zašto kratko razdoblje zaposlenja može biti toliko važno?

Posebno su sporne situacije u kojima se građani EU klasifikuju kao zaposleni. Status radnika može imati značajne posljedice u pogledu prava boravka i socijalnog prava, a ne može se odrediti isključivo na osnovu toga radi li osoba puno radno vrijeme.

Čak i posao ograničenog ekonomskog obima može, pod određenim okolnostima, predstavljati stvarno i djelotvorno zaposlenje. Upravo je to područje na koje se čini da ciljaju ministri unutrašnjih poslova, nastojeći čvršće povezati pristup socijalnim davanjima s obimom i trajanjem rada.

To bi prvenstveno pogodilo takozvane primaoce dopunskih naknada (Aufstocker). Riječ je o osobama koje rade, ali čiji prihod nije dovoljan za potpuno pokrivanje zakonom propisanih troškova života njihovog domaćinstva.

Minimalni period zaposlenja mogao bi imati dalekosežne posljedice

Ako bi se u budućnosti zahtijevao duži period zaposlenja, ljudi bi u početku mogli ostati isključeni iz dopunske osnovne socijalne pomoći, uprkos tome što zapravo rade. To bi bilo posebno važno za radnike sa veoma niskim primanjima.

Stoga se trenutno sa sigurnošću ne može tvrditi da bi, na primjer, pravo na naknade automatski prestalo nakon tri ili šest mjeseci. Ministri unutrašnjih poslova odredili su politički smjer, ali još nisu utvrdili novo pravilo o pravu na naknadu koje bi se odmah primjenjivalo.

Razmatra se i dječiji dodatak za djecu u drugim zemljama EU

Drugi prijedlog odnosi se na dječiji dodatak. Ministri unutrašnjih poslova namjeravaju ispitati mogu li se porodične naknade za djecu koja žive u drugoj državi članici EU bolje uskladiti sa troškovima života u toj zemlji.

Uopšteno govoreći, iznos njemačkog dječijeg dodatka 2026. godine iznosi 259 eura mjesečno po djetetu. Njemačka agencija za rad izričito ističe da se, pod određenim uslovima, dječiji dodatak isplaćuje i u prekograničnim slučajevima.

Ovaj problem nipošto se ne odnosi samo na strane državljane. U zavisnosti od mjesta prebivališta, radnog statusa i poreske obaveze, i njemački roditelji mogu se naći u situacijama koje uključuju prekograničnu isplatu dječijeg dodatka, prenosi Fenix-magazin.

Dječiji dodatak iz dvije zemlje ne isplaćuje se jednostavno dvaput

Za porodice koje žive ili rade u različitim državama EU primjenjuju se evropska pravila o koordinaciji. Ako postoji pravo na primanja u više zemalja, takozvana pravila prvenstva određuju koja je zemlja dužna izvršiti početnu isplatu.

Druga zemlja može isplatiti samo razliku. Posljedično, porodica ne prima automatski dva puna iznosa porodičnih davanja za isto dijete i isti period.

Upravo je zato politički izraz „izvoz dječijeg dodatka“ pojednostavljivanje situacije. Mnogi od tih slučajeva uključuju zaposlene koji rade i obuhvaćeni su sistemom socijalne sigurnosti u Njemačkoj, dok njihova djeca žive sa drugim roditeljem u drugoj državi članici.

Treba uzeti u obzir troškove života u zemlji prebivališta

Ministri unutrašnjih poslova željeli bi da troškovi života u zemlji u kojoj dijete boravi u budućnosti postanu odlučujući faktor. Ako su troškovi niži, iznos njemačkog dodatka mogao bi se u skladu s tim smanjiti.

Međutim, takva odredba ne bi se mogla jednostavno sprovesti izmjenom njemačkog Zakona o porezu na dohodak ili Saveznog zakona o dječijem dodatku. Evropski propisi o slobodi kretanja i koordinaciji sistema socijalne sigurnosti postavljaju ograničenja Njemačkoj u tom pogledu.

To je već jasno pokazao prethodni spor oko porodičnih davanja.