Nikola Tesla je jedno povrće jeo svaki dan: Evo zbog čega

20.11.2026. | 19:35 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Nikola Tesla je vjerovao da je celer odličan saveznik za varenje i vitalnost, dok naučnici i dalje ispituju uticaj njegovih jedinjenja na nervni sistem.

Jedan od najvećih naučnika Nikola Tesla, ostao je upamćen ne samo po epohalnim dostignućima, već i po specifičnom načinu života. Njegovi dani bili su usklađeni sa strogom disciplinom i radom, a ishrani je pridavao poseban značaj.

Smatrao je da ljudski organizam, nalik mašini, radi najbolje kada se o njemu vodi računa na pravi način. Među namirnicama koje je rado birao izdvajalo se jedno sasvim obično povrće – celer.

Dugo ga je jeo uz luk i maslac, uvjeren da je takav obrok blag za varenje i dobro uklopljen u njegov ritam.

Celer kao Teslin favorit

O tome koliko je cijenio celer svjedoči stariji zapis iz 1935. godine, kada je u 78. godini dao intervju američkom magazinu “Fizikal Kulčur”. Razgovarajući sa novinarom Džordžom F. Kornersom, Tesla je podijelio detalje o svom jelovniku, namirnicama koje zaobilazi i onome što smatra presudnim za vitalnost.

U tekstu je uporedio ljudsko tijelo sa mašinom kojoj je neophodno adekvatno gorivo za nesmetan rad. Ishranu je izdvajao kao jedan od glavnih oslonaca zdravlja i radne snage, a naročito je naglašavao značaj povrća, jer je vjerovao da olakšava varenje i snabdijeva tijelo važnim vitaminima i mineralima. Kao jedno od omiljenih jela naveo je kuvanu mješavinu luka i sjeckanog celera sa dosta maslaca, ističući da mu taj spoj prija, da se lako vari i da je godinama činio bitan dio njegove ishrane, prenosi “informer”.

Pored toga, pridržavao se i drugih neobičnih navika za stolom. Smatrao je da su dva obroka dnevno sasvim dovoljna i da ručak suvišno opterećuje organizam. Posebno su mu prijali mlijeko i bjelanca, dok žumanca nije jeo. Meso je, kako je sam rekao, konzumirao izuzetno rijetko – tek jednom ili dvaput godišnje. Kafom i čajem nije bio oduševljen i doživljavao ih je kao štetne stimulanse, iako je priznao da je u ranijem periodu često pio kafu.

Šta nauka kaže o celeru?

Celer odlikuje visok sadržaj vode, mala kalorijska vrijednost i prisustvo pojedinih vitamina, minerala i biljnih jedinjenja. Po podacima američkog Ministarstva poljoprivrede, vodu čini oko 95 odsto njegove mase. Na 100 grama sirovog celera dolazi otprilike 1,6 grama vlakana, 260 miligrama kalijuma, kao i vitamin K i drugi nutrijenti. Zahvaljujući obilju vode može doprinijeti svakodnevnoj hidraciji, dok vlakna podržavaju uredno funkcionisanje sistema za varenje.

Pažnju istraživača posebno privlače biljna jedinjenja u ovom povrću, poput flavonoida i fenolnih jedinjenja sa antioksidativnim djelovanjem. Antioksidansi učestvuju u zaštiti ćelija od oksidativnog stresa, a određene komponente celera ispituju se i zbog mogućeg uticaja na nervni sistem.

Zbirni naučni pregled objavljen 2023. godine razmatrao je moguću ulogu celera i njegovih bioaktivnih jedinjenja kod različitih neuroloških oboljenja. Posebno se izdvaja jedinjenje poznato kao 3-n-butilftalid, koje je u eksperimentalnim ispitivanjima pokazalo moguće zaštitne efekte na nervne ćelije, između ostalog kod Alchajmerove i Parkinsonove bolesti, kao i kod posljedica moždanog udara.

Ipak, većina postojećih saznanja potiče iz laboratorijskih studija i ogleda na životinjama. Zbog toga se na osnovu dosadašnjih nalaza ne može tvrditi da redovno jedenje celera jača pamćenje, podiže inteligenciju ili sprečava neurodegenerativne bolesti kod ljudi.