Nakon napada u Zalivu: Cijena nafte 200 dolara po barelu

11.03.2026. | 16:11

Iranska vojna komanda saopštila je u srijedu da svet treba da bude spreman na to da cena nafte dostigne 200 dolara po barelu, dok su još tri broda napadnuta u blokiranom Zalivu.

Iran je u srijedu gađao Izrael i mete širom Bliskog istoka, pokazujući da je i dalje sposoban da uzvrati udarac i poremeti snabdijevanje energentima, uprkos onome što je Pentagon opisao kao do sada najintenzivnije američko-izraelske napade.
Cijene nafte, koje su naglo skočile početkom ove nedjelje, u međuvremenu su se stabilizovale, a berze su se oporavile, jer investitori trenutno vjeruju da će predsjednik SAD Donald Tramp naći brz način da okonča rat koji je započeo zajedno sa Izraelom prije skoro dvije nedjelje.

Međutim, do sada nije bilo popuštanja na terenu, niti bilo kakvog znaka da brodovi mogu bezbjedno da plove kroz Ormuski moreuz, gdje je petina svjetske nafte blokirana u uskom kanalu duž iranske obale, što predstavlja najveći poremećaj u snabdjevanju energentima od naftnih šokova iz sedamdesetih godina prošlog vijeka.

“Spremite se za naftu od 200 dolara po barelu, jer cijena nafte zavisi od regionalne bezbjednosti koju ste vi destabilizovali”, poručio je Ebrahim Zolfagari, portparol iranske vojne komande, u komentarima upućenim Sjedinjenim Državama.

Nakon što su preko noći pogođene kancelarije jedne banke u Teheranu, Zolfagari je takođe izjavio da će Iran odgovoriti napadima na banke koje posluju sa Sjedinjenim Državama ili Izraelom. Dodao je da bi ljudi širom Bliskog istoka trebalo da se drže na 1.000 metara udaljenosti od banaka.

Visoki izraelski zvaničnik rekao je za Rojters da izraelski lideri sada privatno prihvataju da bi iranski vladajući sistem mogao da preživi rat. Još dva izraelska zvaničnika navela su da nema znakova da je Vašington blizu okončanja kampanje.

 

Iranski zvaničnik kaže da je Mudžtaba Hamenei lakše povrijeđen

U najnovijem javnom pokazivanju prkosa, ogromne mase Iranaca izašle su u srijedu na ulice na sahrane visokih komandanata poginulih u vazdušnim napadima. Nosili su kovčege i mahali zastavama i portretima ubijenog vrhovnog vođe Alija Hameneija i njegovog sina i naslednika, Mudžtabe.

Iranski zvaničnik rekao je za Rojters da je Mudžtaba Hamenei bio lakše povrijeđen na početku rata, kada su u vazdušnim napadima poginuli njegov otac, majka, supruga i jedan sin. On se nije pojavljivao u javnosti niti je izdao bilo kakvu direktnu poruku otkako je rat počeo. Izvor je takođe naveo da Izrael vjeruje da je on lakše povređen.

Iranska vojska saopštila je u utorak da je lansirala rakete na američku bazu u sjevernom Iraku, na američki pomorski štab za Bliski istok u Bahreinu, kao i na mete u centralnom Izraelu. Eksplozije su odjekivale u Bahreinu, dok su u Dubaiju četiri osobe povrijeđene od dva drona koja su se srušila u blizini aerodroma.

U Teheranu, stanovnici kažu da se navikavaju na noćne vazdušne napade koji su naterali stotine hiljada ljudi u beg na selo i kontaminirali grad crnom kišom od dima nafte. “Bilo je bombardovanja prošle noći, ali se nisam uplašio kao ranije. Život ide dalje”, rekao je 52-godišnji Faršid za Rojters telefonom.

Prema podacima agencija koje prate pomorsku bezbjednost, u Zalivu su pogođena još tri trgovačka broda nepoznatim projektilima, čime se broj brodova za koje se navodi da su pogođeni od početka rata popeo na 14.

Posada je evakuisana sa teretnog broda pod tajlandskom zastavom nakon što je eksplozija izazvala požar. Oštećeni su i kontejnerski brod pod japanskom zastavom i teretni brod pod zastavom Maršalskih Ostrva.

Cijene nafte, koje su u ponedjeljak nakratko skočile na skoro 120 dolara po barelu, u međuvremenu su se stabilizovale na oko 90 dolara, što sugeriše da se investitori klade da će Tramp uspjeti da zaustavi rat i uskoro ponovo otvori moreuz.

Međutim, vlade i dalje razmatraju drastične korake. Očekivalo se da će Međunarodna agencija za energetiku preporučiti puštanje 400 miliona barela iz globalnih strateških rezervi, što je rekord. To bi trajalo mjesecima i iznosilo bi samo tri nedelje protoka kroz moreuz.

Američki i izraelski zvaničnici kažu da je njihov cilj da okončaju sposobnost Irana da projektuje silu izvan svojih granica i unište njegov nuklearni program, mada su takođe pozvali Irance da svrgnu klerikalne vladare zemlje.

Izraelski ministar odbrane Izrael Kac rekao je u sredu da će operacija “trajati bez ikakvog vremenskog ograničenja, koliko god bude potrebno, dok ne postignemo sve ciljeve i ne pobjedimo u kampanji.”

Ali, što duže rat traje, veći je rizik za globalnu ekonomiju, a ako se završi opstankom iranskog sistema klerikalne vlasti, Teheran će sigurno proglasiti pobjedu.

Iranski šef policije Ahmadreza Radan rekao je u sredu da će svako ko izađe na ulice biti tretiran “kao neprijatelj, a ne kao demonstrant. Sve naše snage bezbjednosti drže prst na obaraču.”

Iran je poručio da neće dozvoliti prolaz nafte kroz moreuz dok ne prestanu američko-izraelski napadi i da neće pregovarati. Tramp je zaprijetio da će udariti na Iran “dvadeset puta jače” ako blokira moreuz, ali američki zvaničnici nisu otkrili nikakav vojni plan za deblokadu.

U Izraelu su prije zore odjekivale eksplozije od dejstva protivvazdušne odbrane koja je presretala rakete. Sirene su natjerale Izraelce da potraže skloništa.

Izrael je takođe pokrenuo baražnu paljbu na Bejrut s ciljem da iskoreni grupu Hezbolah, koju podržava Iran, a koja je iz Libana pucala na Izrael u znak solidarnosti sa Teheranom.

Od početka američkih i izraelskih vazdušnih napada 28. februara poginulo je više od 1.300 iranskih civila, prema podacima iranskog ambasadora pri UN Amira Saeida Iravanija. Takođe, veliki broj ljudi je poginuo u izraelskim napadima na Liban.

U iranskim napadima na Izrael poginulo je najmanje 11 ljudi, a dva izraelska vojnika su poginula u Libanu. Vašington navodi da je sedam američkih vojnika poginulo, a oko 140 je ranjen, navodi Mondo.