Među metama i Balkan: Iran razmatra napade na američke baze u Evropi, ako Tramp eskalira rat

19.08.2026. | 22:00 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Iran je razmatrao mogućnost napada na američke vojne ciljeve u Evropi ukoliko predsjednik SAD Donald Tramp dodatno eskalira rat, tvrde izvori bliski iranskom režimu. Teheran, prema njihovim riječima, razmatra različite opcije kojima bi mogao da podigne ulog u sukobu.

Dva izvora bliska iranskim vlastima rekla su za Financial Times da su iranske snage razmatrale napade na američke vojne objekte u zemljama jugoistočne Evrope, među kojima je i Bugarska. Ta zemlja je prošlog mjeseca odobrila korišćenje vazduhoplovne baze Bezmer za američke avione za dopunu goriva.

Jedan od izvora naveo je da se među potencijalnim metama za odmazdu nalazi i Kipar, gdje je u martu dronom pogođena britanska vojna baza. Takav scenario, prema njegovim riječima, mogao bi da bude razmatran u slučaju nove američke ofanzive protiv Irana.

Izvori tvrde i da su iranske snage zasebno analizirale mogućnost napada na podmorske optičke kablove u Ormuskom moreuzu, ukoliko dođe do dalje eskalacije sukoba.

U Teheranu vjeruju da je nastavak rata sve izvjesniji

Ovakve prijetnje odražavaju sve prkosnije raspoloženje u Teheranu, gdje sve veći broj ljudi unutar režima smatra da pitanje više nije da li će rat biti nastavljen, već kada će se to dogoditi.

Pregovori o ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza zapali su u ćorsokak, dok je iranski vrhovni vođa, ajatolah Mojtaba Hamnei, prošle sedmice postavio tvrdolinijaše na ključne bezbjednosne i vojne funkcije.

Tramp je u utorak izjavio da sa Teheranom „nema nikakvih razgovora niti pregovora, niti su oni zakazani“.

Pripadnici Iranske revolucionarne garde (IRGC) i drugi vojni komandanti upozorili su da bi Iran, u slučaju novog rata punih razmjera, mogao da odustane od dosadašnje strategije koja se uglavnom zasnivala na napadima na američke vojne objekte, energetska postrojenja i drugu infrastrukturu na Bliskom istoku.

Umjesto toga, mete bi mogle da budu mnogo udaljenije.

Revolucionarna garda je prošlog mjeseca upozorila i Veliku Britaniju zbog američkog korišćenja britanskih vojnih baza, poručivši da će „svaka baza koja bude korišćena za pokretanje napada na iransku teritoriju biti smatrana legitimnom metom“.

Koliko je realna prijetnja Evropi?

Sidhart Kaušal, istraživač londonskog instituta Royal United Services Institute (RUSI), ocijenio je da je prijetnja koju iranske rakete predstavljaju za ciljeve u Evropi i drugim udaljenim područjima „stvarna, ali ograničena“.

Iran bi, prema njegovoj procjeni, mogao da upotrijebi balističke rakete srednjeg dometa protiv američkih objekata u južnoj i jugoistočnoj Evropi, uključujući rakete iz porodice Šahab.

Međutim, Kaušal smatra da bi sposobnost tih projektila da nanesu ozbiljnu štetu opadala sa povećanjem udaljenosti cilja.

Prema izvorima bliskim iranskom režimu, razmjere eventualne odmazde zavisile bi prvenstveno od poteza Vašingtona.

Jedan od izvora tvrdi da Teheran priprema plan za dalje širenje sukoba ukoliko Tramp ostvari ranije prijetnje da će napasti ključnu iransku infrastrukturu.

Američki predsjednik je prošlog mjeseca izjavio da bi Vašington mogao da uništi po jedan iranski most ili elektranu svaki put kada Iran napadne neki brod u Ormuskom moreuzu.

Drugi izvor tvrdi da Iran u slučaju američkog napada ne bi postavljao „nikakva ograničenja“ kada je riječ o odgovoru.

„Ako SAD odu predaleko, Iran će se braniti po svaku cijenu, izaći će izvan granica regiona i napasti i Evropu“, rekao je taj izvor.

Iran je već pokušavao da gađa veoma udaljene ciljeve

Iran je već pokazao spremnost da napada ciljeve koji se nalaze hiljadama kilometara od njegove teritorije.

Nekoliko sedmica nakon što su SAD i Izrael u februaru pokrenuli rat, Vašington je optužio Teheran da je ispalio više projektila prema Dijego Garsiji, zajedničkoj američko-britanskoj vojnoj bazi u Indijskom okeanu, udaljenoj oko 4.000 kilometara. Nijedan od tih projektila, prema američkim tvrdnjama, nije pogodio metu.

Turska je u martu saopštila da je protivvazdušna odbrana NATO-a presrela nekoliko balističkih raketa lansiranih iz Irana.

Istog mjeseca dronom je pogođena i britanska vazduhoplovna baza Akrotiri na Kipru. Zapadni zvaničnici tada su sumnjali da je riječ o iranskom dronu koji su lansirale snage povezane sa Teheranom u regionu, a ne sam Iran.

Izvori navode da je prošlomjesečni iranski napad na američku bazu u Jordanu, u kojem su poginula trojica američkih vojnika, bio najprecizniji iranski napad velikog dometa do sada. Prema njihovoj ocjeni, time je Teheran pokazao da posjeduje sposobnost da pogađa ciljeve na znatno većim udaljenostima.

„To je bila i poruka Evropi: i ona može biti pogođena raketama i zato bi trebalo da zna na čiju stranu staje u ovom ratu“, rekao je prvi izvor.

On je dodao da bi „veoma velika greška“, poput napada na ključnu iransku infrastrukturu, mogla da dovede do širenja rata van Bliskog istoka i njegovog prelaska na evropsko tlo.

Pregovori propali, uslijedili novi napadi

Memorandum o razumijevanju između SAD i Irana, postignut u junu, propao je prošlog mjeseca nakon što je Teheran napao brodove u Ormuskom moreuzu.

Obje strane potom su jedna drugu optužile za kršenje privremenog sporazuma, što je dovelo do novih uzvratnih napada i ponovne američke blokade iranskih luka.

Višesedmični diplomatski napori nisu donijeli pomak u pokušajima da se ponovo otvori ovaj izuzetno važan pomorski pravac i obnove pregovori o širem sporazumu kojim bi rat bio okončan.

Tramp je, prema navodima Financial Timesa, postajao sve nezadovoljniji zbog zastoja.

Stručnjaci: Iran ima rakete dometa većeg od 2.000 kilometara

Kaušal navodi da bi Iran mogao da upotrijebi i snažnije rakete, ali bi one za dostizanje udaljenijih evropskih ciljeva morale da nose lakše bojeve glave. To bi, prema njegovoj procjeni, značajno ograničilo štetu koju bi mogle da nanesu.

On smatra da bi za Teheran moglo biti efikasnije da djeluje preko svojih regionalnih saveznika i posredničkih grupa, među kojima su šiitske milicije u Iraku, Hezbolah u Libanu i Huti u Jemenu.

Daglas Bari iz Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS) rekao je da pokušaji napada na Dijego Garsiju ukazuju na to da Iran posjeduje oružje dometa većeg od 2.000 kilometara.

Međutim, veliko pitanje je koliko takvih projektila Iran zapravo posjeduje i da li bi Teheran bio spreman da ih upotrijebi, makar u ograničenom broju, kako bi poslao političku i vojnu poruku.

Dodatni problem predstavlja preciznost.

Što je cilj udaljeniji, objasnio je Bari, teže ga je precizno pogoditi. Iran bi tako rizikovao da projektili promaše metu ili da ih protivvazdušna odbrana obori, čime bi politički i vojni efekat napada mogao biti znatno umanjen.