Godina dana vlade Fridriha Merca: Rekordno loš rejting, vrtoglav ekonomski pad

07.05.2026. | 17:04

Umjesto obilježavanja prve godišnjice mandata, njemački kancelar Fridrih Merc suočava se sa rekordno lošim rejtingom, ekonomskim padom i rastom podrške krajnjoj desnici, dok nove tenzije sa Vašingtonom dodatno opterećuju vladu.

Mercovu vladu potresaju i unutrašnji sukobi i međusobne optužbe partnera za nedostatak kompromisa.

Razapet između američkog predsjednika Donalda Trampa, Irana i rasta cijena goriva, s jedne strane, te rata u Ukrajini, slabe ekonomije i loših anketa, s druge strane, Merc je prvu godinu mandata dočekao odgovarajući na pitanja o mogućim prijevremenim izborima.

“Nijedan kancelar prije mene nije morao ovoliko da istrpi”, požalio se Merc u jubilarnom intervjuu za magazin “Der Spiegel”. Ipak, sudeći po posljednjim istraživanjima javnog mnjenja, teško da može računati na preveliko saosjećanje građana.

Rejting vlade je na istorijskom minimumu, Hrišćansko-demokratska unija (CDU/CSU) zaostaje pet odsto za Alternativom za Njemačku (AfD), dok se Merc nalazi pri dnu liste popularnosti političara, prenosi Atinsko-makedonska novinska agencija.

Ekonomija u slobodnom padu

Najveća evropska ekonomija nije zabilježila realni rast još od pandemije virusa korona, a trenutno se ne nazire oporavak na raniji nivo rasta.

Iako je za ovu i 2027. godinu projektovan rast između 1,0 i 1,6 odsto, uvozne tarife SAD i nova kriza na Bliskom istoku već su dovele do značajne revizije tih prognoza.

Nezadovoljstvo dolazi sa svih strana, pa čak i iz sektora privrede, koji se smatrao Mercovim “domaćim terenom”.

Govoreći na skupu Ekonomskog savjeta CDU, kancelar je značajno upitao prisutne: “Mogu li vas još uvijek zvati ‘dragi prijatelji’?”

Merc je obećavao “hrabre i brze” promjene i najavljivao “jesen reformi”. Ta jesen je odavno prošla, a ključni problemi – smanjenje birokratije, niže cijene energenata, poreske olakšice i reforma penzionog i zdravstvenog sistema, i dalje su na “listi čekanja”. Razlog? Stalna trvenja unutar koalicionih partnera.

Istovremeno, u fondu za socijalno osiguranje zjapi rupa od 16 milijardi evra. Rješenje koje se nazire podrazumijeva nepopularne mjere: skuplje lijekove, ograničenja besplatnog zdravstvenog osiguranja za članove porodice, veće doprinose za visoke plate i uvođenje poreza na šećer.

Bezbjednost po svaku cijenu

Rat u Ukrajini iz korijena je promijenio njemačku percepciju bezbjednosti.

Njemačka, nekada najuzdržaniji partner NATO-a po pitanju naoružanja, sada daje snažan finansijski paket za modernizaciju vojske. Izmijenjen je zakon o vojnoj službi, a u odbranu se ulaže više nego ikada prije.

Prošle godine vojni izdaci su porasli za 24 odsto, dostigavši 110 milijardi evra, čime je Njemačka postala četvrta vojna sila svijeta, iza SAD, Kine i Rusije. Planirano je da se ovaj iznos udvostruči do 2030. godine.

Međutim, masovno naoružavanje direktno podrazumijeva nepopularno smanjenje socijalnih davanja i uvođenje novih nameta.

Dok se vlada bori sa krizama, krajnja desnica profitira. AfD je sada jasno ispred kancelarove partije. Prema posljednjem istraživanju instituta INSA, većina ispitanika priželjkuje koaliciju CDU/CSU i AfD. Na pitanje “koja partija treba da iznjedri sljedećeg kancelara”, 25 odsto bira AfD, dok Uniju bira 19 odsto.

“Imamo problem u komunikaciji”, priznao je Merc.

Ipak, činjenica je da već nakon godinu dana na vlasti mora da odgovara na pitanja o povjerenju vladi ili formiranju manjinske vlade uz prećutnu podršku desnice, prenosi Euronews.

Odbio američki zahtjev

Nakon neprijatne posjete Ovalnoj sobi u martu ove godine, Merc je dodatno zaoštrio retoriku prema Vašingtonu.

Odbio je američki zahtjev za vojnu podršku na Bliskom istoku poručivši: “Ovo nije naš rat.” Dodao je da Iran “ponižava” SAD, koje, prema njegovim riječima, nemaju jasnu izlaznu strategiju iz krize koju su same proizvele.

Tramp je uzvratio kritikama na račun njemačkog kancelara i ponovo zaprijetio smanjenjem američkog vojnog prisustva u Njemačkoj.

Bilans nakon 365 dana

Fridrih Merc nakon 365 dana na čelu vlade drži dva nepopularna rekorda: postao je najstariji kancelar koji je stupio na dužnost i prvi koji je morao ići u drugi krug glasanja u Bundestagu da bi bio izabran.

Godinu dana kasnije, on upravlja “polikrizom” i bori se sa lošim imidžom u javnosti.

“Nismo još tamo gdje želimo da budemo. Ono što smo postigli nije dovoljno. I dalje zaostajemo… Sigurno bih mogao biti bolji u komunikaciji”, priznao je Merc.