Problemi u Hrvatskoj: Ljekar iz Irana odbija da govori hrvatski

13.12.2025. | 12:51

Dio zaposlenih u hitnoj pomoći u Šibensko-kninskoj županiji žali se na ozbiljne probleme u radu zbog ljekara iz Irana koji, prema njihovim tvrdnjama, ne govori dovoljno dobro hrvatski jezik i sa pacijentima insistira na komunikaciji na engleskom.

Riječ je o ljekaru koji je ovog mjeseca premješten u hitnu u Drnišu, nakon što je ranije radio u Šibeniku i Primoštenu, piše RTL.

“Sve intervencije prevodim. Čovjek nam je doveo sina na inhalaciju, radi u školi i shvatio je da doktor natuca jezik. Rekao mu je: ‘Možemo se sporazumjeti na engleskom’, što nije očekivao. Onda je uključio ChatGPT da se ne osramoti totalno“, rekao je RTL-u izvor iz hitne u Drnišu, ogorčen situacijom sa novim kolegom.

Medicinu završio u Splitu na engleskom jeziku

Prema navodima više sagovornika, ljekar govori nešto hrvatskog, dovoljno za osnovno sporazumijevanje, ali u komunikaciji sa pacijentima često insistira na engleskom jeziku. To, tvrde, predstavlja ozbiljan problem u dinamičnom okruženju hitne pomoći, posebno u ruralnim sredinama sa starijim stanovništvom koje ne govori strane jezike.

“Zamislite da dođete u selo u kojem žive jedna ili dvije osobe od devedeset godina i vi njih ispitujete nešto na engleskom”, naveo je izvor.

Kako doznaje RTL, ljekar je u Hrvatskoj već oko deset godina.

Medicinu je završio u Splitu na engleskom jeziku. Radio je u Šibeniku, odakle je, zbog pritužbi, prebačen u Primošten, a početkom decembra premješten je u Drniš.

“Nitko ne može reći da nije imao vremena naučiti hrvatski. U međuvremenu se oženio liječnicom Hrvaticom koja radi u Šibensko-kninskom zavodu. U Šibeniku su medicinske sestre često radile posao umjesto njega jer on odbija govoriti hrvatski. Ljudi su se bunili pa je prebačen u Primošten”, rekao je RTL-u izvor koji je želio da ostane anoniman, napominjući da se zbog situacije obraćao nadređenima.

Izvor: Ne mislim da je loš ljekar

Navodi kako se znalo dogoditi da ljekar radi u smjeni sa sestrom i vozačem koji ne govore engleski.

“To je bio show program. On govori engleski, a ovo dvoje hrvatski. Kako je i ljudima u Primoštenu prekipjelo, završio je na hitnoj u Drnišu”, tvrdi sagovornik.

Ističe da nema lični problem sa ljekarom, ali ima sa tim što uz svoj posao mora prevoditi i preuzimati dio ljekarskih zadataka.

“Mene zanima ima li diplomu i položen hrvatski jezik. Ako ima, onda je vjerojatno poklonjena. Ne mislim da je loš liječnik, ali ovakvo što si ne možeš priuštiti kad radiš na hitnoj”, poručio je izvor.

Dodaje da je jasno rekao kako neće raditi posao ljekara.

“Simultani prevoditelj neću biti. Ako se, ne daj Bože, nešto dogodi, krivnja će pasti na mene. Nisam plaćeni doktor, on je”, naglasio je, uz napomenu da pomoći nije problem, ali da granica mora postojati.

Tvrdi i da ljekar ne nosi službenu motorolu te da je u manje od dvije sedmice više puta kasnio na posao.

Prema njegovim riječima, ljekar je bio i na obaveznom vanbolničkom treningu, ali navodno nije razumio hrvatski pa mu je supruga dolazila prevoditi, a uprkos tome je dobio dozvolu za rad jer nedostaje liekara.

Medicinska sestra: I mi smo morali da obavljamo dio njegovog posla

Slična iskustva imali su i zaposleni u Šibeniku. Jedna medicinska sestra iz Šibenika potvrdila je RTL-u da su i tamo morali prevoditi umjesto ljekara i obavljati dio njegovog posla. Kaže da nije bio jedini takav slučaj i da je bilo i stranih ljekara koji nisu znali ni engleski.

“Kad dođete na prometnu ili neku veću nesreću, neugodno je pacijentu kad vidi da liječnik ne zna jezik. Smatram da bismo trebali imati liječnike koji znaju hrvatski, a ne da medicinska sestra u većini slučajeva bude i prevoditelj, sestra i doktor”,  kazala je.

Navodi da sa ljekarom komunicira na engleskom kako bi se smanjila napetost, ali upozorava da on jedva sastavlja dvije ili tri jednostavne rečenice na hrvatskom, što smatra nedovoljnim za rad u hitnoj pomoći.

Zavod za hitnu medicinu: Posjeduje potvrdu škole stranih jezika

Direktor Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije Tomislav Jukić rekao je RTL-u da ljekar ima sertifikat o znanju hrvatskog jezika i da Zavod nije primio pritužbe pacijenata ni zaposlenih, osim jedne radnice.

“Ako nam prilože certifikat o poznavanju jezika i na razgovoru vidimo da se mogu sporazumijevati i razumiju struku, nema problema”, kazao je Jukić.

Na pitanje da li je lično razgovarao sa ljekarom na hrvatskom, odgovorio je da nije.

Nakon dodatnog upita, iz Zavoda su poručili da ljekar posjeduje odobrenje Hrvatske ljekarske komore i potvrdu škole stranih jezika NIKA o poznavanju hrvatskog jezika na nivou B2 prema Zajedničkom evropskom referentnom okviru za jezike.

Hrvatska se suočava sa nedostatkom ljekara

Ministarstvo zdravstva Hrvatske takođe je potvrdilo RTL-u da je zatražilo mišljenje Zavoda i da ljekar ispunjava sve uslove za obavljanje ljekarske djelatnosti, uključujući poznavanje hrvatskog jezika, te da nisu primljene službene pritužbe.

Hrvatska se u isto vrijeme suočava sa velikim nedostatkom ljekara. Prema podacima Hrvatske jlekarske komore, Hrvatskoj nedostaju stotine ljekara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a u periodu od 2013. do 2024. iz zemlje je otišlo više od 1.200 ljekara.

Stručne institucije ističu da strani ljekari moraju poznavati hrvatski jezik na nivou koji omogućava sigurnu i nesmetanu komunikaciju sa pacijentima.

Iako Komora ne sprovodi dodatne provjere jezika nakon izdavanja sertifikata B2 nivoa, poslodavci imaju mogućnost da upute ljekara na dodatnu provjeru ako smatraju da znanje jezika nije dovoljno za posao koji obavlja.