“Mi – snaga naroda” uputila Narodnoj skupštini Prijedlog deklaracije: Osuda zločina nad Srbima u BiH

27.06.2025. | 14:43

Poslanička grupa “Mi – snaga naroda” je Skupštini Srbije uputila “Predlog deklaracije o osudi zločina na području Srebrenice i drugim delovima Bosne i Hercegovine”.

U njoj se ističe da Narodna skupština najoštrije osuđuje zločin izvršen nad srpskim narodom na području Srebrenice u periodu od aprila 1992. do aprila 1993. godine i sve zločine izvršene nad srpskim narodom na području BiH u periodu od 1. januara 1991. godine do 14. decembra 1995. godine, odnosno do zaključenja Dejtonskog sporazuma i poziva sve države bivše Јugoslavije da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.

– Narodna skupština Republike Srbije poziva sve nekadašnje sukobljene strane u BiH da podrže proces pomirenja i jačanja uslova poštovanju ljudskih i manjinskih prava i sloboda, da učinjeni zločini više nikada ne bi bili ponovljeni – navodi se u prijedlogu deklaracije.

Dodaje se da Narodna skupština izražava očekivanje da će i državni organi drugih država s teritorije bivše Јugoslavije na ovaj način osuditi zločine izvršene protiv pripadnika srpskog naroda, kao i da će uputiti izvinjenje i izraziti saučešće porodicama srpskih žrtava.

U Prijedlogu deklaracije se napominje da se ove godine obilježava 32 godine od 2. juna 1993. godine, kada se Јugoslavija obratila za pomoć Savjetu bezbjednosti UN predajući mu “Memorandum o ratnim zločinima i genocidu u Istočnoj Bosni (područje Bratunca, Skelana i Srebrenice) počinjenim protiv srpskog stanovništva u periodu april 1992–april 1993. godine”.

U Obrazloženju predložene deklaracije se navodi da je osnov za njeno donošenje Ustav, a posebno interes da se, nakon 32 godine, iznesu i utvrde dokazi o zločinima izvršenim nad srpskim narodom u BiH.

Navodi se i da je prilikom predlaganja i donošenja odluke da Narodna skupština Republike Srbije donese Deklaraciju o osudi zločina izvršenih nad Bošnjacima, nedoumicu oko toga da li donijeti jednu ili dvije deklaracije, razriješio tadašnji predsjednik Republike Boris Tadić.

– Inicirao sam rezoluciju o Srebrenici… Moramo razdvojiti rezoluciju o Srebrenici i rezoluciju o srpskim žrtvama. Obje ćemo usvojiti… Zločinci moraju biti kažnjeni za svoja nedjela zbog žrtava i njihovih porodica, zbog pomirenja naroda na Balkanu – naveo je Tadić.

U Prijedlogu Deklaracije navodi se da je za početak vjerskih i nacionalnih sukoba presudan 25.2.1992. godine, kada su Muslimani i Hrvati uz neučestvovanje i uz protivljenje srpskih predstavnika – Srba, usvojili odluku da 29. februara i 1. marta 1992. godine održe referendum na kome će proglasiti nezavisnu BiH, suprotno Ustavu BiH, piše RT Balkan.