Đukanović prekršio zakon: Nije prijavio 11 komada vatrenog oružja

25.06.2026. | 08:23

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović prekršio je odredbe Zakona o sprečavanju korupcije jer u redovnom godišnjem izvještaju o prihodima i imovini za 2022. godinu nije prijavio vlasništvo nad 11 komada vatrenog oružja, utvrdila je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK).

Nepotpuni podaci o imovini

U odluci koju je ASK donijela 23. juna navodi se da je Đukanović Agenciji dostavio nepotpune i netačne podatke o svojoj imovini, iako je bio u obavezi da prijavi svu pokretnu imovinu za koju postoji obaveza registracije kod nadležnih organa.

Prema dokumentaciji, u imovinskom kartonu nije naveden čitav arsenal vatrenog oružja različitih marki i kalibara.

Postupak je pokrenut po službenoj dužnosti nakon provjere podataka iz službenih evidencija.

Među neprijavljenim oružjem puške, pištolji i revolveri

Među neprijavljenim komadima oružja nalaze se puške „Merkel 140E“ i „Merkel K1“, pištolji i revolveri marke „Smit i Veson“, „Bereta“, „Karakal“, „Magnum risrč dezert igl“, „Zastava CZ99“, mini revolver „Nort ameriken arms“, kao i dva komada vatrenog oružja bez navedenih podataka o kategoriji, marki, modelu i kalibru.

Odbrana: Nije bilo namjere prikrivanja

Punomoćnik Mila Đukanovića u pisanom izjašnjenju naveo je da ne spori vlasništvo nad navedenom imovinom, ali je istakao da nije postojala namjera prikrivanja oružja niti izbjegavanja zakonskih obaveza.

Odbrana je ukazala i na, kako je navedeno, procesne nejasnoće i tvrdila da je nastupila zastara postupka.

ASK: Nije riječ o previdu

Agencija je odbacila te navode, ističući da se od javnog funkcionera koji obavlja najviše državne funkcije očekuje veći stepen odgovornosti i transparentnosti nego od prosječnih građana.

U odluci se naglašava da se neprijavljivanje 11 komada vatrenog oružja ne može smatrati običnim previdom, posebno imajući u vidu da je Đukanović bio u obavezi da podnosi imovinske izvještaje još od 2016. godine.

ASK je navela da rokovi za pokretanje postupka nisu istekli i podsjetila da su propisi koji regulišu prijavljivanje imovine javnih funkcionera u primjeni već dvije decenije.

Takođe je istaknuto da namjera nije konstitutivni element za utvrđivanje povrede Zakona o sprečavanju korupcije.

Mogućnost pokretanja upravnog spora

Agencija je zaključila da Đukanović nije postupao sa „posebnom pažnjom, savjesnošću i odgovornošću“ koju je zahtijevala funkcija predsjednika države.

Protiv ove odluke Đukanović ima pravo da u roku od 20 dana od prijema rješenja pokrene upravni spor pred Upravnim sudom Crne Gore.