Željka Cvijanović: Stranci namjerno ignorišu migrantsku krizu u BiH

20.06.2020. | 09:23

Mnogi u BiH nisu bili ili nisu htjeli da budu svjesni razmjera migrantske krize koja nas je pogodila, a najveći je problem što ovdje postoji različito viđenje da li treba rješavati taj problem. Otvoreno ću reći da postoji problem u Sarajevu, preciznije u SDA, ali i da međunarodna zajednica namjerno ignoriše tu situaciju.

Ističe ovo u intervjuu za “Glas Srpske” predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović komentarišući nove probleme koje stvaraju migranti na području cijele BiH, a naročito one koji se posljednjih dana dešavaju u Srpskoj.

U razgovoru za naš list Cvijanovićeva izražava veliko nepovjerenje prema ponašanju stranaca u ovoj krizi, koja trenutno zaokuplja veliku pažnju domaće javnosti te govori i o drugim aktuelnim temama, sa posebnim akcentom na borbu Srpske protiv pandemije virusa korona, regionalnoj stabilnosti i predstojećim događajima poput izbora i godišnjice Dejtonskog sporazuma.

– Interesantan je odnos EU i zapada generalno prema migrantskoj krizi. Oni imaju pravo da zatvore vlastite granice, ali nemaju pravo da nam nude neke argumente koji jednostavno ne stoje. A činjenica je da postoji ogroman bezbjednosni problem. To odavno nije humanitarna priča, u pitanju su ljudi u najboljim godinama, uglavnom muškarci koji dolaze u BiH – kaže Cvijanovićeva.

Srpska čini sve što može, ali je očigledno da je za rješenje problema potrebna stoodstotna posvećenost sa zajedničkog nivoa.

Ako jedan ministar bezbjednosti iz jedne dominantno bošnjačke partije govori onakve stvari na račun funkcionera iz druge partije ili optužuje SDA da maltene sponzoriše određene stvari, onda je logično da postavimo pitanje kakva je ovo država i s kim mi živimo. Na strance se u toj priči uopšte ne oslanjam. Stranci namjerno ignorišu problem migranata.

Na koga mislite kada kažete stranci?

Na sve. EU je zatvorila granice, a objašnjavaju nama da treba da budemo solidarni. Što vi niste solidarni? Ovdje se ništa ne zna ko je uključen, ko je radio negdje, za neku službu, nemate pouzdanu bezbjednosnu mrežu, ne znate ko protiv koga radi.

Da li bi stranci podržali protjerivanje migranata i hermetičko zatvaranje granica, o čemu se ovih dana intenzivno govori?

Nije to pitanje samo za strance. Pogledajte u okviru BiH šta bi rekli pojedini političari kada bi ih to pitali. Mislite li da bi bošnjačke partije to podržale?

Na migrante smo gotovo bili zaboravili tokom najtežih dana u pandemiji. Sada kada se život polako vraća, vraća se i taj problem. Kada je virus u pitanju, da li ste malo odahnuli i strahujte li od drugog talasa i novog “lokdauna”?

Malo jesmo odahnuli, ali i dalje gledamo relativno nepovoljne brojeve kada je u pitanju zaražavanje. Utješno je da nemate veliki broj pacijenata sa teškom kliničkom slikom, ali ako gledate po regiji, evo u Srbiji, vidimo atmosferu bez velikih opterećenja, sve je puno života. Da li u svemu tome treba promovisati stav da se stekne kolektivni imunitet, struka će to bolje reći. Ali prošlo je ono vrijeme kada smo strahovali da li ćemo nabaviti dovoljno opreme i slično. Ukoliko bi došlo do neke nove velike prijetnje, ako bi naši stručnjaci to ispravno objasnili, sigurna sam da bi svi građani ponovo vodili računa o zdravlju i prihvatili mjere. Međutim, nova blokada bi značila dramatičan udar na globalne, a naročito na lokalne ekonomije.

Da li će taj udar svakako uslijediti na jesen i bez drugog talasa?

Procjene su sumorne, ako pogledate bilo koju analizu. E sad, u skladu s tim moraćete donositi određene mjere, nećemo ni mi biti autonomni i gledaćemo šta se događa u svijetu.

Zašto je Aleksandar Vučić u četvrtak u Beogradu rekao da će Srbija pomoći Srpskoj ako bude imala problem zbog likvidnosti?

Ne postoji problem, a to je Vučić i ranije govorio. Kupovali su naše obaveznice ranije pa smo premostili neke probleme, a to je više poruka da možemo računati na Srbiju, ali mi to znamo i da ne bude rečeno. Jesu trenutno iscrpljeni budžetski resursi, jer Vlada je umjesto da prikuplja, novac davala i naravno da je to teret. Ali tog problema trenutno nema. Ova rečenica je očekivana i ohrabrenje je za nas.

Da li je zaduživanje jedini izlaz?

A šta da radite? Imate privredne subjekte kojima plaćate plate, jer nemaju posla. Ako ste nekom obezbijedili minimalne plate i doprinose, ne mislim da je zaduživanje problematično. Zaduživati se treba za važne projekte i nijedna država ne realizuje važne projekte iz budžeta. Problem nastaje kad dnevne potrebe finansirate iz zaduženja, a to i dalje nije slučaj.

Da li dijelite stav Milorada Dodika da nije bilo greške tokom pandemije?

Pa dijelim, ali pazite, šta su greške? Da li smo se ponašali mimo svijeta u medicinskom, organizacionom smislu? Nismo. Desilo se nešto novo, virus o kojem ništa ne znate. Pribjegavali smo određenim mjerama koje su morale biti takve, tu nije bilo greške, da li može da bude bolje, naravno da može, ali sistemskih grešaka nije bilo.

Cijenite li da priča o nabavci pokretne bolnice nije problem ili greška?

Što bi bio problem? Znate šta bi bio problem? Da smo u UKC-u imali opterećenje pa da nam zdravstveni sistem ne može funkcionisati. Šta bi bilo da smo imali par stotina ljudi koje nemate gdje da zbrinete? Mart i april su bili problematični. Što svako hoće da tu vidi neku manipulaciju, to je neka druga stvar. To je bio način da preduprijedite određene stvari. E sad, zašto se čekalo da stigne oprema, da li tu ima namjernih opstrukcija…

Da li je moguće da neko radi takvu vrstu opstrukcija, a ulog je zdravlje ljudi?

Svašta sam se nagledala u životu pa mogu da vjerujem u svašta. Ne mislim da je bila loša namjera sa bolnicom, da se obezbijedimo ako nam zatreba. Bila je dobra namjera.

Često ističete da ste ponosni na ponašanje naroda tokom pandemije. Kako ste se osjećali kada ste vidjeli pojedine visoke funkcionere da krše mjere kojih se narod pridržavao?

Uvijek sam ponosna na građane RS. Trebalo je da se svi pridržavamo mjera. Ali bilo je pojedinaca koji nisu. Naravno da od političara očekujemo da budu odgovorni, a bilo je i onih drugih koji su kršili policijski čas, bili pijani, pravili nesreće. Nema sistema u kojem nema takvih pojedinaca.

Ne može se reći da ponašanje tih funkcionera nije nanijelo štetu naporima u borbi protiv virusa?

Niko nije rekao da to nije nanijelo štetu. Rekla sam da se sa tim ne slažem, ali važno je da niko nije zaštićen. Takvo ponašanje je bilo nepotrebno i štetno. Svi smo bili nervozni i nezadovoljni time što živimo neki drugi život i što ne znamo kada će prestati.

U četvrtak ste bili dio delegacije Srpske koja je razgovarala sa Aleksandrom Vučićem i Sergejem Lavrovim. Koji je Vaš najvažniji utisak?

Bili su to dobri razgovori, jer imate sagovornike koji dobro razumiju situaciju, što olakšava čitav posao, jer ne morate mnogo toga da objašnjavate. Sa Srbijom postoji najviše nivo saradnje. Lavrov odlično poznaje prilike, a m smo zahvalni Rusiji koja je privržena Dejtonskom sporazumu. Očekuju nas nove veze u ekonomskom smislu.

Kako ste vidjeli izjavu Sergeja Lavrova da Rusija neće dozvoliti reviziju istorije na Balkanu?

Rusi su logično zaštitnici istorije i naravno da razumijem ljutnju zbog nekih drugih interpretacija, kada se umanjuje uloga te zemlje i svega onoga što su uradili. Mi očekujemo da Rusija pomogne da se bilo kakve druge istorijske nepravde ne dešavaju, jer takvih nepravdi ima.

Ove godine se obilježava 25. godišnjica potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Da li je realno da to bude iskorišćeno kao povod za nove razgovore u ustrojstvu BiH?

Posljednjih 20 godina Dejton je bio na nekoj vrsti mučilišta, mijenjan je, modifikovan, OHR je donosio odluke. Druga stvar, to je bilo neko dostignuće i sigurno se tako posmatra, ne samo u američkoj administraciji, ali s druge strane, u globalnim odnosima jedan događaj zamjenjuje drugi i takve stvari postaju samo istorijska činjenica. Danas nema inicijativa za takve priče, ali sigurna sam da će domaće kuhinje kreirati razna dokumenta, rezolucije, deklaracije tim povodom.

Vrijeme za priču o novom Ustavu

Situacija sa Vijećem naroda ili sa nejasnoćama u vezi sa proglašenjem vanrednog stanja otvara pitanje da li je krajnje vrijeme za donošenje novog Ustava Republike Srpske?

Došlo je vrijeme da bude otvorena ta priča iz mnogo praktičnijih razloga. Postojala je inicijativa, definisani amandmani, ali je Klub Bošnjaka to zaustavio. Postoji i sada inicijativa da se Ustav prilagodi. Ovdje problem treba posmatrati na drugačiji način, jer su postojale intervencije OHR-a. Ustav je mijenjan kroz nametnute amandmane, zasnovane na jednoj odluci Ustavnog suda BiH. Vijeće naroda u RS nije nikad uvedeno da bude drugi dom, nego kao institucija koja treba da štiti vitalni interes svih naroda i ostalih, Međutim, to je izgubilo smisao, događa se pokretanje inicijativa za sve i svašta i to postaje degutantno. To je namjerno napravljeno kao potencijalni problem.

Slijede nam izbori, ima mnogo nejasnoća, kampanja se i pored svega zahuktava, a imate ustavnu obavezu da odražavate jedinstvo u Srpskoj. Zašto smo trenutno daleko od tog jedinstva?

Meni je žao kad dođemo na teren krupnih strateških pitanja da se to svede na dnevnopolitičku priču. Nemam iluzije da treba da postoji potpuni sklad između suprotstavljenih blokova, ali ono na čemu treba da poradimo svi jeste da, kada je riječ o velikim pitanjima, nađemo zajednički jezik. Neki ljudi u opoziciji nisu u stanju zbog nekih drugih obaveza da iskorače na taj teren, a vidim ih i u SDS-u i u PDP-u. Evo zašto su morali da mijenjaju poslovnik u Parlamentu BiH koji štiti kapacitet RS u parlamentu? Šta im to donosi, osim ako im neko nije nešto obećao, kao što je tada Šaroviću obećano da će doći na čelo Savjeta ministara? To je neprirodno. Mislim da oni imaju ograničenja zbog kojih zaista nemaju slobodu. Odgovorniji su nekom drugom nego građanima.

Doživi Srpsku

Kampanja “Doživi Srpsku” tek treba da zaživi, ali ima i negativnih komentara.

Čujem neke negativne komentare, kako je nešto uskraćeno Banjaluci i slično. Da su oni koji komentarišu pročitali procedure i pravila, vidjeli bi da nikome ništa nije uskraćeno. Druga stvar, proces je tek počeo, lista se ažurira. Dobra je akcija i zato sam i stala na čelo te priče. Znam mnogo porodica koje se ne usuđuju da idu vani, a hoće na odmor. Sada imaju priliku da ga provedu u Srpskoj. Bitno je što se daje mogućnost da vidimo sva ta lijepa mjesta koja imamo, istakla je u intervjuu za Glas Srpske predsjednica RS Željka Cvijanović.