Zakazane hitne sjednice u Parlamentarnoj skupštini BiH: Dva doma, dvije verzije dva zakona

18.12.2025. | 14:59

Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH zakazana je za ponedjeljak, dok je hitna sjednica Doma naroda zakazana dan poslije odnosno 23. decembra, a na njima bi trebala biti razmatrana dva zakona, čije usvajanje predstavlja jedan od uslova za otvaranje pregovora BiH sa Evropskom unijom.

Riječ je o Prijedlogu zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH (VSTS) i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH, koje su poslanicima predložili poslanici opozicionih stranaka iz Republike Srpske Darko Babalj, Branislav Borenović, Mira Pekić, Nenad Grković i Mladen Bosić, dok su članovi Kolegija Doma naroda, Kemal Ademović, Dragan Čović i Nikola Špirić prijedloge ovih zakona ponudili delegatima Doma naroda.

Ništa u tome ne bi bilo čudno da se radi o istim prijedlozima za Predstavnički i za Dom naroda, ali u ovom slučaju riječ je o različitim tekstovima, pa je malo vjerovatno da će BiH tako brzo usvojiti ove prijedloge koje od nje zahtijeva Evropska unija.

U Predstavničkom domu navedene zakone poslanici bi trebali razmatrati u prvom čitanju, po skraćenom postupku, jer poslanici na posljednjoj sjednici nisu prihvatili zahtjev predlagača da se ovi zakonski prijedlozi razmatraju po hitnom postupku, što znači bez mogućnosti ulaganja amandmana.

Predlagači, opozicija iz Republike Srpske, su naveli da su pripremili sveobuhvatan nacrt zakona o VSTS-u, „koji rješava sva pitanja u skladu sa preporukama koje je ranije utvrdila Venecijanska komisija, Pribe izvještaj, Greco preporuke i Izvještaji o BiH”.

U obrazloženju Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o Sudu BiH naveli su potrebu hitnog usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa pravnom stečevinom EU i relevantnim evropskim standardima u oblasti nezavisnosti, efikasnosti i funkcionalnosti pravosuđa.

Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Kemal Ademović je sazvao hitnu sjednicu Doma naroda, na kojoj bi takođe trebala biti razmatrana dva “evropska zakona” – Prijedlog zakona o VSTS i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH.

Predložene zakone delegati bi trebali razmatrati u prvom čitanju po skraćenom postupku, a Ademović je izjavio da će delegati razmatrati onu verziju koju Savjet ministara BiH nije prihvatio, a predložilo je Ministarstvo pravde BiH, “jer struka kaže da je ona najbliže dobrom rješenju”.

Članovi VSTS su na jučerašnjoj sjednici raspravljali o ovim zakonskim prijedlozima i tokom rasprave je više članova VSTS-a, uključujući predsjednika Sanina Bogunića, hvalilo je komunikaciju sa Ministarstvom pravde BiH, dok su u potpuno drugačijem tonu raspravljali o prijedlozima ova dva zakona koja su u parlamentarnu proceduru uputili poslanici opozicije iz Republike Srpske.

Tako je član VSTS-a Davor Martinović prijedlog opozicije iz Srpske nazvao „zlim” i da od pet ljudi koji stoje iza tog zakona nijedan nije pravnik, a predsjednik VSTS-a Sanin Bogunić je ocijenio da bi usvajanjem prijedloga opozicionih zastupnika iz Republike Srpske došlo do ogromnih problema u radu VSTS-a, ali i u radu individualnih tužilaca i sudija u BiH.

VSTS je formalno dao pozitivno mišljenje, uz određene rezerve, na nacrte iz Ministarstva pravde BiH, dok za prijedloge opozicije iz Republike Srpske nisu mogli dati mišljenje.

Ministar pravde BiH Davor Bunoza je govoreći o nacrtima zakona o VSTS-u i zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH rekao da su aktivni i prijedlozi oba zakona koje je sačinilo ministarstvo na čijem je čelu, ali i oni koje je Parlamentarnoj skupštini BiH dostavila opozicija iz Republike Srpske.

Prema riječima Bunoze, opozicija iz Republike Srpske prepisala je 90-95 odsto rješenja koje je predložilo Ministarstvo pravde, ali žali što nisu prepisali i predložene prelazne odredbe, a koje se odnose na to kako će sud raditi do stupanja na snagu apelacionog odjeljenja, piše Glas Srpske.

Za zakon o VSTS-u koji je sačinilo Ministarstvo pravde, Bunoza tvrdi da ispunjava evropske standarde.

Kada je riječ o ovim zakonskim prijedlozima moguće je da Predstavnički dom usvoji jednu verziju ovih zakona a Dom naroda drugu, pa je sasvim izvjesno da će se na jedinstvenu verziju još sačekati dok eventualno ne dođe do usaglašavanja.