Vodič za izbore u Republici Srpskoj: Kako birati, kako se glasovi pretvaraju u mandate i kako funkcioniše izborni sistem

07.07.2026. | 15:49 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Saznajte kako se glasovi pretvaraju u mandate, šta su kompenzacione liste i kako funkcioniše izborni sistem Republike Srpske

Kada je na izborima 2014. godine Adam Šukalo ušao u Narodnu skupštinu Republike Srpske sa svega 260 ličnih glasova, javnost je ostala u apsolutnoj nevjerici. Kako je moguće da neko sa svega par stotina glasova obuče poslaničko odjelo, dok neko drugi sa osvojenih 5.000 glasova ostaje ispred zatvorenih vrata Parlamenta? Bio je to trenutak kada su građani Srpske vjerovatno prvi put masovno čuli za pojam „kompenzaciona lista“ i shvatili da izborna matematika krije ozbiljne paradokse.

Kompenzacione liste, specifične izborne jedinice, komplikovani matematički ključevi i četiri obimna glasačka listića – izborni sistem u Bosni i Hercegovini s razlogom nosi titulu jednog od najkomplikovanijih na svijetu. Iako je ovaj proces dio naše svakodnevice, izlazak na birališta se nerijetko pretvara u mehaničku radnju u kojoj građani zaokružuju imena, a da ni sami nisu sigurni kako njihov glas na kraju završi u konačnoj računici.

Predstojeći Opšti izbori 2026 u oktobru ponovo stavljaju pred građane Republike Srpske važnu odluku o sastavu vlasti na nivou Republike Srpske i nivou BiH za naredne četiri godine. Na glasačkim mjestima biraćemo predstavnike u Narodnoj skupštini RS, Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, predsjednika i potpredsjednike Srpske, te srpskog člana Predsjedništva BiH, prenosi Provjereno.

Kako pravila po kojima se glasovi pretvaraju u mandate ne bi ostala enigma, portal Provjereno donosi detaljan i pojednostavljen vodič kroz izbore. Ko u skupštinske klupe ulazi direktno, koga spasava „kompenzacija“, a kako jedan listić bira tri funkcionera?

Najvažniji uslov, da bi se uopšte govorilo o rasporedu mandata, je da stranka na izborima osvoji 3% u izbornoj jedinici da bi ušla u borbu za direktni mandat u toj izbornoj jedinici, a 3% na nivou čitave Republike Srpske kako bi ispunila uslov za raspored kompenzacionih mandata.

Narodna skupština Republike Srpske

Zakonodavno tijelo Republike Srpske broji 83 poslanika, a sistem kombinuje direktne glasove i tzv. kompenzaciju kako bi se osigurala pravednost i proporcionalnost.

SDS kompletirao liste: Evo ko ih predvodi na izborima
Direktni mandati (63 poslanika):

Republika Srpska je podijeljena na 9 izbornih jedinica. U zavisnosti od veličine i broja stanovnika, svaka izborna jedinica daje određen broj poslanika (npr. Izborna jedinica 3, koja obuhvata Banjaluku, daje najviše mandata).

Po izbornim jedinicama:

7 poslanika
7 poslanika
12 poslanika
4 poslanika
6 poslanika
9 poslanika
7 poslanika
4 poslanika
7 poslanika

Građani na listićima direktno glasaju za partije i zaokružuju kandidate unutar tih partija.

Kompenzacioni mandati (20 poslanika)

Ovdje često dolazi do zabune kod birača.

Šta je kompenzaciona lista? To je zatvorena lista koju svaka stranka predaje Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) prije izbora. Ovi mandati se ne osvajaju u pojedinačnim izbornim jedinicama, već se dijele na nivou cijele Republike Srpske.

Kako se formira i zašto postoji? Svrha ovih 20 mjesta je da “isprave” anomalije direktnog sistema. Na primjer, ako jedna partija osvoji značajan broj glasova na nivou cijele RS, ali zbog rasporeda po izbornim jedinicama ne uspije da dobije mnogo direktnih mjesta, kompenzacioni mandati to uravnotežuju. Na taj način se obezbjeđuje da ukupan broj mjesta u skupštini što vjernije odslikava ukupan procenat glasova koje je partija dobila na nivou entiteta.

Ovi mandati služe i za ispunjavanje ustavnih kvota – po Ustavu RS, u Narodnoj skupštini mora biti zastupljeno najmanje po 4 poslanika iz reda sva tri konstitutivna naroda (Srbi, Bošnjaci, Hrvati). Ako se to ne desi kroz direktne mandate, “dopunjava” se sa kompenzacionih lista.

2. Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH (iz RS)

Na državnom nivou, Predstavnički dom ima ukupno 42 člana. Od toga, 14 poslanika se bira sa teritorije Republike Srpske (jedna trećina), dok preostalih 28 dolazi iz Federacije BiH.

Tri izborne jedinice: Teritorija Republike Srpske je za ovaj nivo vlasti podijeljena na tri velike izborne jedinice (jedinica 1 čini sjeverozapadni dio sa Banjalukom i Prijedorom, jedinica 2 Doboj, Bijeljinu i Posavinu, a jedinica 3 Istočno Sarajevo, Zvornik i Trebinje).

Kako se biraju?

Iz svake od ove tri izborne jedinice direktno se bira po 3 poslanika (ukupno 9 direktnih mandata).

Kompenzacija: Preostalih 5 mandata su kompenzacioni. Baš kao i kod NSRS, oni se dodjeljuju sa zatvorenih lista partija kako bi se na nivou cijelog entiteta postigla proporcionalnost prema ukupnom broju osvojenih glasova.

3. Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske

Ovo je sistem “tri u jedan” na jednom glasačkom listiću, koji često zbunjuje javnost jer građani ne glasaju odvojeno za predsjednika i potpredsjednike.

Građani na listiću imaju imena svih kandidata za predsjednika (iz svih naroda) i glasaju za samo jedno ime.

Predsjednik: Kandidat koji osvoji apsolutno najveći broj glasova na izborima postaje Predsjednik Republike Srpske (praktično, zbog demografije, to je uvijek kandidat iz reda srpskog naroda).

Potpredsjednici: Republika Srpska obavezno ima dva potpredsjednika – jednog iz reda bošnjačkog i jednog iz reda hrvatskog naroda. Oni se postaju tako što se nakon prebrojavanja glasova gledaju kandidati iz te nacionalne pripadnosti. Onaj bošnjački kandidat koji ima najviše glasova (u odnosu na druge bošnjačke kandidate) postaje potpredsjednik. Isto pravilo važi i za hrvatskog kandidata sa najvećim brojem glasova unutar svoje nacionalne grupe.

4. Srpski član Predsjedništva BiH

Predsjedništvo BiH ima tri člana koji predstavljaju tri konstitutivna naroda.

Srpski član se bira isključivo i direktno sa teritorije Republike Srpske.

Glasanje je vrlo jednostavno. Građani RS na posebnom listiću biraju između ponuđenih kandidata za ovu poziciju.

Primjenjuje se sistem prostog većinskog glasanja – onaj kandidat koji osvoji najviše glasova (makar i za jedan glas više od drugoplasiranog) direktno ide u Sarajevo kao član Predsjedništva BiH. Građani iz Federacije BiH nemaju pravo glasa za srpskog člana, kao što ni građani iz Republike Srpske ne mogu glasati za bošnjačkog i hrvatskog člana.