
Veliki preokret u Njujorku u korist Republike Srpske?
05.05.2025. | 22:39Nakon dužeg vremena Republika Srpska ima šansu da na Savjetu bezbjednosti UN predstavi stvarno stanje stvari u BiH. Kako će na to gledati članice najvišeg organa UN ostaje da se vidi, ali ako se budu držali svojih stavova iznijetih u izjavi krajem marta, vijesti za Banjaluku mogu da budu i više nego ohrabrujuće.
Za razliku od mnogih prošlih sjednica Savjeta bezbjednosti UN-a koje su se bavile stanjem u BiH, na kojima su dominirali stavovi bošnjačkih političara i visokih predstavnika, Republici Srpskoj se otvara mogućnost da predstavi pravo stanje stvari u ovoj bivšoj jugoslovenskoj republici.
Savjet bezbjednosti treba da pozove na dijalog
Vlada Republike Srpske poslala je izveštaj Savjetu bezbjednosti o stanju u BiH, trideset i treći po redu. U njemu se, kako je saopšteno, navodi čvrsto opredeljenje za mir i Dejtonski sporazum, kao i njegovo poštovanje. Takođe se navodi da je Banjluka opredseljena za članstvo BiH u EU.
I sam redni broj izvještaja navodi na pomisao da se radi o pukoj formalnosti koja neće zaokupiti pažnju članica Saveta. Međutim, stvari se menjaju u korist Republike Srpske, navodi Bojan Šolaja, direktor centra za međunarodne odnose iz Banjaluke.
Prema njegovim riječima, ono što ohrabruje je izjava Saveta bezbednosti data krajem marta, u kojoj se dva entiteta i tri konstitutivna naroda pozivaju na dijalog.
„Na kraju krajeva i od pojedinih članica, poput SAD, Rusije i Kine, svi su pozvali na unutrašnji dijalog u BiH uz asistenciju zemalja regiona. Tako da je za nadati se da stvari idu u tom pravcu“, ističe Šolaja.
Jedine adrese koje ne razmišljaju o dijalogu su političko Sarajevo i Kristijan Šmit. Uloga Savjeta bezbjednosti je utoliko važnija, kao vrhovnog tijela svjetske organizacije koje ima kapacitet da inicira dijalog u BiH, dodaje on.
Dijalog bi trebalo da dovede do kraja političke krize i to je bitno da se naglasi – ne radi se ni o kakvoj pretkonfliktnoj situaciji koja preti miru – ta kriza ima jednostavna rešenja, a ključna stvar koju bi Savjet bezbjednosti trebalo da razmotri je preispitivanje Kristijana Šmita u Sarajevu, prenosi Sputnik.
Savet bezbjednosti bi trebalo da razmotri pitanje da li je BiH potreban strani namesnik koji će uporavljati procesima koji ne vode ničemu, smatra Šolaja.
Konačno će se čuti glas Srpske
Republika Srpska ima još jedan adut – to što će na sjednici Savjeta bezbjednosti biti prisutna i Željka Cvijanović i to ne samo kao srpski član Predsjedništva, već i kao predsjedavajući tijela koje je zapravo kolektivni šef države.
„Ranije smo imali situaciju da drugi članovi Predsjedništva, koji su išli u kapacitetu predsjedavajućeg, isključivo jednostrano i krajnje subjektivno iznose poglede na situaciju u BiH. Sa druge strane, Republika Srpska jako dugo nije imala priliku da na ovaj način učestvuje na tematskoj debati, koja se dešava na svakih šest mjeseci“, ističe Šolaja.
Izvještaj vlade Republike Srpske pokazuje stvarno stanje, što se ne može vidjeti iz izveštaja Kristijana Šmita, nelegalnog i nelegitimnog visokog predstavnika koga Republika Srpska ne priznaje. Ranije su to radili drugi visoki predstavnici koji takođe nisu izvještavali o stvarnom stanju i razlog za krizu tražili su u ponašanju Srpske, dodaje Šolaja.
Sada se stvari mijenjaju i Republika Srpska imaće priliku da pred Savjetom bezbjednosti pokaže da je opredijeljena za očuvanje Dejtonskog sporazuma, kao i da je najdalje odmakla na putu u članstvo u EU. To se moglo vidjeti i kod predaje kandidature u članstvo u EU, kada je Republika Srpska u stopostotnom broju odgovorila na sva pitanja Brisela, dok kantoni iz Federacije nisu ispunili upitnik, navodi Šolaja.
Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija održaće polugodišnju debatu o situaciji u BiH u 6. maja, u 16 časova u Njujorku, saopšteno je na zvaničnoj stranici SB UN.