U zajedničkim institucijama BiH ne znaju za uštede: Više putuju, manje pričaju

17.09.2025. | 08:35

Zajedničke institucije BiH novac poreskih obveznika nemilice troše, a dokaz za to je da su u prvom polugodištu ove godine spiskali više para na putovanje, prevoz i gorivo, iznajmljivanje, nabavku materijala, osiguranja, ali i druge namjene u odnosu na isti period lani.

Da nedomaćinski novac troše ministarstva, agencije, fondovi i druge institucije, može se vidjeti i u izvještaju o izvršenju budžeta institucija BiH za prvo polugodište ove godine u kojem je navedeno da su materijalni troškovi povećani za oko 9,2 miliona maraka u prvom polugodištu ove godine u odnosu na iste troškove izvršene u istom periodu 2024. godine.

Najviše su povećani troškovi za nabavku materijala i to za oko 3,5 miliona KM ili 19 odsto u odnosu na isti period 2024. godine.

– Povećani su i izdaci za iznajmljivanje imovine i opreme i to za 1,3 miliona, dok su oni za energiju i komunalne usluge “skočili” oko 1,2 miliona. Rast troškova zabilježen je i za tekuće održavanje za oko 1,1 milion, dok je na putovanja, zbog većeg broja izleta izvan granica, spiskano 1,1 milion maraka više u odnosu na period januar – jul prošle godine – stoji u dokumentu o izvršenju budžeta institucija BiH za prvo polugodište 2025. godine.

Povećani su i izdaci za usluge prevoza i goriva i to za oko 800.000, dok je na stavci osiguranja i troškova platnog prometa potrošeno 300.000 maraka više u odnosu na isti period prethodne godine.

Pad troškova jedino je zabilježen u koloni izdataka za telefonske i poštanske usluge i to za oko 44.000 KM ili dva odsto u odnosu na iste troškove u prethodnoj godini.

– Povećanje materijalnih troškova se odnosi na sve institucije zbog rasta cijena robe i usluga nastalog usljed inflacije – stoji u dokumentu o izvršenju budžeta BiH.

Član Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma parlamenta BiH Mira Pekić kazala je da već godinama pri usvajanju budžeta ukazuju da su troškovi putovanja, goriva, reprezentacije, ali i sve ostale stavke preogromni.

– Ono što je u ovom slučaju čudno jeste da je na snazi privremeno finansiranje zajedničkih institucija prema kojem troškovi nisu smjeli da budu veći od onih prošlogodišnjih, odnosno trebalo je da budu na nivou izdataka iz 2024. godine. Tu nema i ne smije biti prostora za povećanja troškova – kazala je “Glasu” Pekićeva.

Dakle, naglašava ona, skok troškova pokazuje da se institucije ne drže privremenog finansiranja, već izlaze izvan zakonskog okvira.

– Vjerovatno se vode time da će budžet za ovu godinu biti usvojen, pa da će onda sve to poravnati i popraviti. Sve ovo dokazuje da u institucijama na nivou BiH nema racionalnog ponašanja, rade kako hoće i tako se i ponašaju. Ne postoji plan putovanja, ne znaju kud putuju i šta rade, ko ih zove, zašto idu na određena mjesta. Tu je odsustvo bilo kakve logike i ekonomije u njihovom razmišljanju – zaključila je Pekićeva.

Donacija

Zajedničkim institucijama BiH u prvom polugodištu 2025. godine na osnovu donacija iz inostranstva uplaćeno je 3,22 miliona maraka. Najveću donaciju i to u iznosu od 1,19 miliona maraka dobio je Visoki sudski i tužilački savjet BiH, dok je na drugom mjestu Služba za poslove sa strancima čija je donacija teška 831.542 marke. Donacijama su obradovane i Granična policija BiH, Memorijalni centar Srebrenica, Direkcija za evropske integracije, Institut za meteorologiju….