Dijaspora okreće leđa izborima: Zabilježen oštar pad broja registrovanih glasača iz inostranstva

29.06.2026. | 07:19

Na ovogodišnjim opštim izborima, koji su zakazani za 4. oktobar, po svemu sudeći biće dramatično manje registrovanih glasača za glasanje iz inostranstva.

Do sada samo 7.779 glasača ispunilo uslove za glasanje

Naime, u Centralnoj izbornoj komisiji BiH nedavno su upozorili da je do sada samo 7.779 glasača ispunilo uslove za glasanje, dok je na prošlim opštim izborima glasalo čak deset puta više ljudi.

Važno je napomenuti da su u prethodnim izbornim ciklusima zabilježene velike manipulacije u ambasadama i konzularnim predstavništvima BiH u inostranstvu. Na primjer, “Nezavisnim” se na prošlim izborima javila osoba koja je, iako živi u Banjaluci i registrovana na svom redovnom glasačkom mjestu, na izbornom mjestu obaviještena da je zabilježeno da je glasala u konzularnom predstavništvu u Beogradu, iako to nije tačno.

Osobi je omogućeno da glasa na svom redovnom biračkom mjestu, a glas u Beogradu je poništen.

Međutim, može se postaviti pitanje koliko takvih slučajeva prođe nezapaženo, a jedan od glavnih razloga za uvođenje novih tehnologija za identifikaciju birača su brojne prevare i lažna prijavljivanja koji su bili karakteristika u proteklim izbornim ciklusima.

Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzle i bivši predsjednik CIK-a, za “Nezavisne” kaže da su razlozi vjerovatno i u malverzacijama, ali i u sve manjem interesu dijaspore da učestvuje na izborima u BiH.

“Sigurno da je tome doprinijela i ova procedura registracije za glasanje putem pošte, s obzirom na to da su ranije bile velike malverzacije. Mi smo imali birače gdje se sa jedne adrese prijavi 100-150 ljudi, što je apsolutno nemoguće i nerealno”, kaže Šehić.

Interes sve manji

Međutim, on navodi da je iz izbornog ciklusa u izborni ciklus interes sve manji, te naglašava da je oko 2000. godine interes za glasanje bio najveći, otkada konstantno opada.

“Međutim, sada u prosjeku izlazi ili glasa 50-60 odsto onih koji se prijave da glasaju putem pošte. Na prošlim izborima bilo je prijavljeno 47.000, a glasalo je nekih 26.000. Onda su se koristila čak i udruženja građana i vjerske zajednice. Dolazilo se na određeno mjesto gdje se sugerisalo ljudima da se prijave. Nakon glasanja bi se kontrolisalo kako je ko glasao”, naglašava Šehić.

Prema njegovom mišljenju, upravo su falsifikovanje i manipulisanje bh. dijasporom za račun političkih stranaka najviše uticali na obeshrabrivanje ljudi da se prijave i glasaju.

“Zbog toga ni građani unutar BiH ne izlaze u tako velikom broju, jer nemaju povjerenje u ponudu na izborima od strane političkih subjekata. Kada analizirate njihova predizborna obećanja i ono što je realizovano, kada vidite na koji način se odnose prema svom biračkom tijelu nakon izbora, pokazuje se da su za birače, nažalost, najviše zainteresovani samo tokom predizborne kampanje. Kada se glasovi prebroje, interes građana i birača bude zaboravljen”, ističe Šehić.

Podsjećanja radi, iz CIK-a je objavljeno da je portalu e-Izbori pristupilo 11.379 birača, dok je 7.779 birača ispunilo uslove za glasanje, te da je krajnji rok za prijave 21. jul.

Motivisanje birača

Suad Arnautović, član CIK-a, za federalne medije je izjavio da je problem i u tome što se ni političke stranke nisu dovoljno angažovale na motivisanju birača.

“Čudi me da političke stranke ne poduzimaju aktivniju ulogu na registraciji dijaspore. CIK objašnjava kako se glasa, a političke stranke zašto treba glasati i zbog toga imaju važnu ulogu u motiviranju birača”, rekao je za Fenu.