Predsjednica Srpske o Izetbegoviću: Ekstremista sa kojim teško da se može graditi suživot

12.09.2021. | 13:30

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da je mental­na i politička platforma lidera SDA Bakira Izetbegovića o pravljenju muslimanske države, kamuflirane konceptom neke građanske BiH, jača čak i od potrebe da makar odglumi toleranciju.

Cvijanovićeva je rekla da joj je drago što nije osujećen svečani i veličanstveni čin ustoličenja Njegovog preosveštenstva mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija na Cetinju i što je, na kraju, obesmišljena politika mržnje i haosa.

“Nažalost, bilo je mnogo kontaminiranih izjava, ne samo u Crnoj Gori već i u političkom Sarajevu. Tako je i Izetbgović, inače dokazani mrzilac Srba, Republike Srpske i Srbije, iznio najstrašnije uvrede na račun Srpske pravoslavne crkve, ponovo pokazujući da je ekstremista sa kojim teško da se može graditi suživot”, rekla je Cvijanovićeva za “Kurir”.

Ona je istakla da želi napredak i mir svim državama u regionu, ali da zna da, “nažalost, nismo daleko od­makli u izgradnji međusobnih odnosa”.

Cvijanović je rekla da je poziv za saslušanje i 29 prijava zbog negiranja genocida u Srebrenici, među kojima i protiv srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, govore o tome čemu služi nametanje za­kona bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka.

“Uradio je to kao bošnjački lobista, zloupotrebljavajući poziciju visokog predstavnika i ignorišući što će to izazvati negativne posljedice i dodatne razdore u BiH. Zašto bi nas onda čudila reakcija predsednika Dodika? Mi godinama ukazujemo na to da Dejtonski sporazum i Ustav BiH visokim predstavnicima nisu dali pravo ili mandat da donose i menjaju zakone, a oni su to radili”, podsjetila je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da je odluka antidejtonska i da je zato rečeno da ona u Srpskoj neće proizvoditi pravne posle­dice.

Govoreći o Izvještaju Međunarodne komisije o Srebrenici, koji pokazuje da genocida nije bilo, Cvijanovićeva je rekla da je, za razliku od nastojanja međunarodnog faktora i bošnjačkih političara da se istraže stradanja Bošnjaka u julu 1995, ova komisija dobila mandat da istražuje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji tokom rata od 1992. do 1995.

Prema njenim riječima, pošlo se od pretpostavke da treba uzeti cjelokupan kontekst da bi se razumjela deša­vanja na tom prostoru.

“Osim toga, takvim pristupom se, osim traženja odgovora, ispravlja i nepravda prema srpskim žrtvama, koje su ignorisane i zanemarivane i od domaćeg i od međunarodnog pravosuđa”, dodala je Cvijanovićeva.

Ona je navela da su članovi te komisije stručnjaci iz različitih zemalja sa ozbiljnim referencama i neupit­nim integritetom.

“Sve to je izazvalo dodatnu nervozu i otuda nastojanje da se diskredituju i izvještaj i autori od strane onih koji su zasnivali i svoje nacionalne politike i političke karijere na ignorisanju srpskih žrtava. Lično smatram da svaki događaj ili pojava mogu da budu predmet rasprave ako ima strana zainteresovanih da to pi­tanje rasprave”, istakla je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da je Incko nametnuo izmjene Krivičnog zakona “da bi se zabetonirala misao, mišljenje i riječ, pa čak i ona koja dolazi iz naučnog miljea”.

“Žalim za svakom žrtvom i stradalnikom bez obzira na to kom narodu pripadaju. Podržavam i stav da svi po­činioci zločina treba da budu privedeni pravdi, i opet bez obzira na to koje su nacionalnosti. Ono što ne podržavam jeste zloupotreba bilo čijih žrtava u političke svrhe”, naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je ukazala da u Republici Srpskoj vlada opšti stav da Inckov zakon ne služi nikakvom pomirenju ili izgradnji suživota, već da isključivo daje alate za politički obračun kroz pravosudni sistem sa onima koji neće da odustanu od Republike Srpske i utope je u unitarnu BiH.

Govoreći o odnosima Republike Srpske i Srbije, Cvijanovićeva je ukazala da nema ništa prirodnije od blis­kosti i čvrste saradnje Srbije i Srpske, koja je i institucionalno utemeljena u Sporazumu o specijalnim i pa­ralelnim vezama.

Prema njenim riječima, o obimu saradnje i ulaganjima Srbije širom Srpske najbolje svjedoči činjenica da, za­hvaljujući trenutnom rukovodstvu Srbije, danas ne postoji gotovo nijedna opština od Hercegovine do Krajine u kojoj Srbija nije realizovala važan infrastrukturni projekat, bilo da je riječ o bolnicama, školama, vr­tićima, mostovima, domovima kulture ili drugim objektima značajnim za lokalno stanovništvo.

“Trenutno radimo na realizaciji strateških projekata, poput hidroelektrane `Buk Bijela`, aerodroma u Tre­binju, auto-puta Banjaluka – Beograd, kao i gasifikacije Republike Srpske. Ali da bismo razumjeli kakva de­strukcija vlada u političkom Sarajevu, treba reći da oni nastoje da blokiraju ili opstruišu svaki od ovih strateških projekata”, dodala je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da je za Republiku Srpsku od suštinskog značaja ekonomski jaka i politička stabilna Srbija.

“Svakom njenom uspehu se radujemo, jer dobro razumijemo da takva Srbija predstavlja najsnažniji oslonac Re­publici Srpskoj. Takođe treba reći i da se, osim ovih projekata, u tom političkom Sarajevu godinama se nasto­ji blokirati dotok novca Republici Srpskoj, a nažalost, u tome je često učestvovala i opozicija iz Srpske”, navela je Cvijanovićeva.

Govoreći o borbi protiv epidemije kovida 19, ona je naglasila da su institucije Srpske blagovremeno odrea­govale na pojavu virusa korona.

“Iako pod strašnim pritiskom, uspeli smo da očuvamo privredni život, kao i radna mesta, na šta ukazuju i makroekonomski pokazatelji u prvoj polovini ove godine”, rekla je je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, podaci govore o tome da je u ovom trenutku rekordna zaposlenost u Srpskoj, veća nego u periodu prije pandemije.

“Novi talas virusa upozorava nas da bitka sa kovidom ni izbliza nije gotova, tako da će trebati još mnogo truda, strpljenja i odgovornosti svih nas kako bismo na kraju izašli kao pobjednici i sa što manjim posljedi­cama”, istakla je Cvijanovićeva.