Kraj pravne dileme: Zašto nisu sporne odluke prve Miniće vlade?

28.01.2026. | 07:22

Zašto je Vlada Republike Srpske kojom je u svojstvu premijera prvi put predsjedavao Savo Minić proglašena neustavnom, ali odluke koje je ona donosila u četiri mjeseca postojanja nisu?

Ovo pitanje danima se provlači u javnosti, a nakon što je Ustavni sud BiH, 23. januara 2026. donio rješenje kojim se navodi da su odluke o izboru predsjednika i članova Vlade RS, koje su donesene 2. septembra 2025. godine, bile u suprotnosti sa Ustavom BiH sve do trenutka kada su stavljene van snage, a to je 18. januar 2026, kada je izglasana nova Vlada Srpske.

Iz Suda su, obrazlažući presudu, naveli da je izbor izvršne vlasti u Srpskoj osporen jer Milorad Dodik nije mogao u svojstvu predsjednika Republike Srpske da predloži mandatara, zbog toga što je, kako su istakli, u trenutku kada je imenovao Savu Minića, a to je bilo 23. avgusta 2025, Dodiku bio oduzet mandat od strane CIK BiH (6. avgusta), a nakon pravosnažne presude Suda BiH od 12. juna 2025, kojom je osuđen na godinu dana zatvora.

Ustavni sud BiH: Nisu razmatrane odluke Vlade RS

Iako se na početku smatralo da neustavnost izbora Vlade RS automatski znači da su upitne i sve odluke koje je tadašnja izvršna vlast donosila, to ipak nije slučaj.

Naime, iz Ustavnog suda BiH saopšteno je da oni nisu razmatrali ustavnost pojedinačnih odluka koje je donosila Vlada RS.

U obrazloženju povodom tvrdnji iz Republike Srpske da Ustavni sud BiH nema nadležnosti da odlučuje o imenovanju Vlade RS, iz Suda su kazali da to nije isključivo pitanje entitetske nadležnosti već da ima i državni karakter, a dokaz za to je i funkcionisanje Fiskalnog savjeta.

Zašto odluke Vlade RS nisu upitne?

Ali, da se vratimo na temu ovog teksta, a to je, zašto odluke prve Minićeve vlade nisu upitne, ali jesu njegovo imenovanje za premijera i imenovanje ministara.

Damir Sakić, pravnik iz Sarajeva, daje jasno pojašnjenje – apelacijom prema Ustavnom sudu BiH zatražena je samo ocjena ustavnosti odluka koje se tiču izbora Vlade RS, ali ne i odluka koje je ta vlada donosila tokom svog postojanja.

“Ovlašteni podnosioci u okviru svojih zahtjeva nisu podnijeli zahtjev za ocjenjivanjem ustavnosti bilo kojeg drugog pojedinačnog akta. Sljedeća stvar je da, kako smo već utvrdili, da gospodin Dodik nije imao ustavni osnov da predloži predsjednika Vlade, nije nužno povreda takvog obima i intenziteta da može dovesti do toga da svi akti koje ta vlada RS bude usvajala budu neustavni, iz razloga što je ipak tu vladu utvrdila Narodna skupština RS. Dakle, ta Vlada ima snagu legitimiteta NS RS”, pojašnjava Sakić.

Nesagledive posljedice

A da se ipak desilo da je Ustavni sud BiH donio odluku koja bi bila usmjerena ka poništavanju propisa koje je Vlada RS donijela tokom svog postojanja i čije je nacrte i prijedloge utvrdila, Sakić kaže da bi to imalo razarajuće posljedice.

“I to posljednice na pravnu sigurnost, finansijsku sigurnost i na sigurnost platnog prometa. Došle bi u pitanje isplate plata, penzija, socijalnih davanja. U suštini, cijeli bi sistem, koji je funkcionisao četiri mjeseca na takav način, došao u pitanje. Te posljedice bi bile nesagledive. Jednostavno ne postoji proporcionalnost takve odluke i cilja koji bi se sa njom ostvario”, naglašava Sakić za “Nezavisne novine“.

Potvrđeno da Dodik nije imao mandat

Na pitanje da li onda na osnovu svega postoje ikakve posljedice po Republiku Srpsku, Sakić navodi da je presudom Ustavnog suda BiH potvrđena pravosnažna odluka Suda BiH od 12. juna 2025. prema Miloradu Dodiku, na osnovu koje mu je CIK BiH oduzeo mandat.

“Tu su otklonjene nedoumice kojeg je datuma nastupila pravosnažnost odluka, da li je to datumom donošenja odluka ili danom prijema odluke od strane punomoćnika gospodina Milorada Dodika. Posljedica u ovom slučaju je i satisfakcija podnosilaca apelacije, kojom su dobili utvrđenje da su u pravu. Međutim, drugih efektivnih posljedica nema i u pravilu ne bi smjelo da ih bude”, kazao je Sakić.

Apelacije i na drugu Minićevu vladu

A, dok je pitanje ustavnosti prve Minićeve Vlade zatvarano, otvoreno je novo, sada zbog izbora druge Minićeve vlade, koju je Narodna skupština RS izglasala 18. januara 2026.

Podnesene su dvije apelacije, jedna prema Ustavnom sudu Republike Srpske, a druga Ustavnom sudu BiH. Njima se traži odgovor li je Ana Trišić Babić, u svojstvu vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske, mogla da predloži Savu Minića za mandatara, jer Ustav RS ne propisuje postojanje v.d. predsjednika.

Komentarišući ove zahtjeve, Sakić smatra da Ustavni sud BiH ne može odlučivati o ovom pitanju sve dok se o njemu ne izjasni Ustavni sud Republike Srpske.

On nije želio da nagađa kako će Ustavni sud RS odlučiti po pitanju apelacije, ali je mišljenja da je Ana Trišić Babić imenovana u skladu sa Ustavom Republike Srpske.

“Narodna skupština Republike Srpske ima ustavno pravo da imenuje zvaničnike. Imamo primjer slučaja pokojnog predsjednika Republike Srpske Milana Jelića, kada je Igor Radojičić, kao predsjedavajući NS RS, imenovan za vršioca dužnosti i time se stiču sva prava i nadležnosti koje ima predsjednik Republike”, poručio je Sakić.

Ukoliko bi Ustavni sud RS donio odluku, onda bi Ustavni sud BiH trebalo da je preispita, ali najčešće da ne protivrječi odluci koja je donesena.

“U predmetu Zakona o notarima u FBiH, kada je Ustavni sud FBiH donio odluku, ta odluka je bila predmet preispitivanja pred Ustavnim sudom BiH i on se tada izjasnio da ne može preispitivati odluke entitetskih ustavnih sudova. Tako da mislim da će ta pravna situacija ići sada tim smjerom i da će, po mojoj procjeni, odluka Ustavnog suda BiH zavisiti od odluke Ustavnog suda RS”, zaključio je ovaj pravnik.

Minić: Prvi put smo zadovoljni

Odluku Ustavnog suda BiH o prošlom sazivu Vlade RS komentarisao je Savo Minić, predsjednik Vlade RS, rekavši da je “zadovoljan odlukom o dopustivosti i meriturmu Ustavnog suda, jer nijednom nisu doveli u pitanje odluke Vlade Republike Srpske”.

“Prvi put možemo reći da smo nečim zadovoljni. Zadovoljan sam da nijednog momenta nije doveden u pitanje kontinuitet rada Vlade Republike Srpske i odluka koje smo donosili, a to su podzakonski akti, izvršni akti i politički život”, naveo je Minić.

Prema njegovim riječima, malo je kontradiktoran dispozitiv same odluke, te nije zadovoljan činjenicom i tumačenjem Ustavnog suda BiH koje pokazuje da je njima očigledno primarni cilj bio rješavanje pitanja imena Milorada Dodika