Izbori pred vratima – dogovori u toku: Kakve su sve kombinacije u BiH moguće nakon glasanja

05.05.2026. | 20:57

Političke partije u Republici Srpskoj i FBiH daleko su odmakle u pregovorima o zajedničkom nastupu na izborima u oktobru ove godine, u kojima se pominje čak i podjela izbornog plijena, a pojedinci su otišli korak dalje, prognozirajući da bi čitav mandat zapravo mogao da prođe bez dogovora o formiranju vlasti na nivou BiH.

Opšti izbori u BiH trebalo bi da budu održani prve nedjelje u oktobru, a sve oči su posljednjih dana uprte u Centralnu izbornu komisiju (CIK) BiH s obzirom na to da bi najkasnije sutra trebalo da zvanično da raspiše nove izbore koji će iznjedriti nove pobjednike.

BiH je, naime, zemlja u kojoj je formiranje vlasti nakon izbora, posebno na nivou zajedničkih institucija, veoma često išlo tromo zbog nemogućnosti dogovora političkih predstavnika tri konstitutivna naroda.

Iskustva iz aktuelnog mandata

Svojevrsni izuzetak je aktuelni mandat u kojem su neposredno nakon objave izbornih rezultata SNSD, HDZ BiH i bošnjački blok “trojka” (SDP BiH, NiP i NS) dogovorili principe na kojima je brzo formiran Savjet ministara. Ipak, taj ritam nisu zadržali te je na polovini mandata došlo do raskola jer su bošnjačke stranke nastojale da izbace SNSD pod optužbama da nisu za dogovoreni put BiH ka EU, pokušavajući da umjesto njih ubace opoziciju iz Srpske – SDS, PDP i Listu za pravdu i red u vlast. To im, ipak, nije pošlo za rukom, mahom i zbog stava HDZ-a BiH koji ni u ovom mandatu u bošnjačkim redovima nije našao partnere za željene izmjene Izbornog zakona BiH koje bi im omogućile da imaju legitimnog hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Opozicija se grupiše, ambicije rastu

Osim toga i na nivou Srpske i FBiH opozicione partije zbijaju redove kako bi stvorili sebi što bolju odskočnu poziciju u susret novoj provjeri volje birača.

S posebnom pažnjom prate se pregovori opozicije u Srpskoj, jer su aktivne i dalje odluke organa SDS-a da oni daju kandidate za obje ikonosne pozicije – predsjednika Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH. Poznato je da i te fotelje ciljaju lider Pokreta “Sigurna Srpska” Draško Stanivuković koji je pozvao naredne sedmice na novi sastanak, te prvi čovjek Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović koji nije u dobrim odnosima sa gradonačelnikom Banjaluke, piše Glas.

S druge strane, u vladajućoj koaliciji na republičkom nivou, koju predvodi SNSD-, barem zvanično nema ozbiljnijih sastanaka o kandidatima niti se u javnosti, kao i slučaju opozicije, polemiše o potencijalnim imenima.

Borba za pozicije i uticaj

Ono što, ipak, sigurno jeste to je da će i ovaj put biti vođena borba za svaki član kako bi se zasjelo u ključne pojedinačne pozicije, ali i zadržalo, odnosno izborilo mjesto za pregovaračkim stolom na nivou BiH, ali i Srpske i FBiH.

Međutim, i dok izborna trka još zvanično nije ni počela, ima i onih koji već sada iznose dalekosežne prognoze. Među njima je i lider stranke “BH Zeleni” Sevlid Hurtić koji je ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH koji pretpostavlja da novi Savjet ministara neće biti do 2030. godine.

Sakić: Ključ u sastavu Predsjedništva BiH

Na to je reagovao i pravnik iz Sarajeva Damir Sakić. Smatra da formiranje novog saziva Savjeta ministara ima potencijal da bude najsloženije od Dejtona do danas.

– Prvo pitanje, prije nego što dođemo do uslova o kojima ministar Hurtić govori, a koji neće biti samo Izborni zakon, je saziv Predsjedništva BiH. U potencijalnom sazivu Denis Bećirović- Darijana Filipović i Željka Cvijanović, bez obzira na stanje u Parlamentarnoj skupštini BiH, teško je očekivati da ćemo dobiti novi saziv Savjeta ministara. U potencijalnom sazivu Bećirović-Slaven Kovačević i Cvijanović, gotovo je nemoguće da ćemo dobiti novi saziv. U potencijalnom sazivu Kandidat SDA – Kovačević – Cvijanović, gotovo je nemoguće da ćemo dobiti saziv. U potencijalnom sazivu kandidat SDA – Filipović – Cvijanović, je jedini u kojem postoji objektivna šansa da dobijemo novi saziv Savjeta ministara – naveo je Sakić u objavi na mreži “Iks”.

Sitarski: Scenariji već viđeni, ali ishod neizvjestan

Član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski smatra da je dosta toga moguće, ali i već viđeno.

– U mandatu 2010-2014. je tek na pola mandata formiran Savjeta ministara, a od 2014. do 2018. Fadil Novalić je bio federalni premijer, a onda je bio u v.d. mandatu, bez izbora, od 2018. do 2022. Imali smo tako jednu federalnu vladu koja je cio mandat provela zapravo kao vršilac dužnosti i jedan Savjet ministara koji je na pola mandata formiran – istakao je za “Glas”.

Ipak, u ovom momentu ne bi išao daleko kao Hurtić koji dolazećem sazivu Savjeta ministara predviđa sudbinu federalne vlade u Novalićevom mandatu.

– Vidjećemo ko će dobiti povjerenje birača. Od njega će zavisiti i odnos snaga i kako će se strane snaći u promovisanju zahtjeva i stepenu kompromisa u razgovorima sa drugim igračima. Nadam se da će biti konsenzusa, ali ne mogu reći da sam pretjerano ohrabren, jer smo vidjeli i da, kada se dođe do određenih pitanja, kreću blokade. Ali ne bih ni trčao pred rudu – zaključio je Sitarski.

Famozni sporazum

Predstavnici SNSD-a, HDZ-a i “trojke” su na početku ovog mandata stavili potpis na sporazum koji je precizirao čak i rokove u kojima treba da bude stavljena tačka na neka od višegodišnjih gorućih pitanja. Visoko na listi je bilo izborno zakonodavstvo, gdje je rečeno da će potpisnici sporazuma  hitno sprovesti, a najkasnije u roku od šest mjeseci od uspostavljanja vlasti na svim nivoima, ograničene promjene Ustava BiH te usvojiti izmjene i dopune Izbornog zakona. Osim toga, pomenuta je i reforma pravosuđa kao i bezbjednosno-obavještajnog sistema s ciljem potpune depolitizacije.