Dijaspora nikad pasivnija: Iz CIK-a objavili da je za oktobarske izbore slab odaziv

24.06.2026. | 11:25

Iz Centralne izborne komisije BiH (CIK BiH) nedavno su objavili da je odziv u prvih mjesec dana registracije za glasanje iz inostranstva na ovogodišnjim Opštim izborima zabrinjavajuće nizak.

Kako su naveli iz CIK, portalu e-Izbori pristupilo je 11.379 birača, dok je 7.779 birača ispunilo uslove za glasanje. Krajnji rok za registraciju je 21. juli.

Poređenja radi, na Opštim izborima 2022. godine registrovalo se 120.000 glasača iz dijaspore, a 70.000 prijava je prihvaćeno.

Na lokalnim izborima 2024. godine bilo je oko 45.000 registriranih birača iz dijaspore.

Ove godine je najveći broj prijava zabilježen iz Njemačke (2.300), Hrvatske (2.212), Austrije (1.223) i Srbije (557), ali ukupni podaci i dalje ukazuju na znatno manji interes za registraciju u odnosu na prethodne izborne procese.

Dostupni podaci i izborni rezultati ukazuju da su najveću podršku među biračima izvan BiH uglavnom dobijale probosanske stranke, prije svega SDA i SDP, dok su značajnu podršku imali i kandidati okupljeni oko Pokreta za državu u Republici Srpskoj.

Među biračima hrvatske nacionalnosti izvan BiH, podaci pokazuju da je dominantnu podršku imao HDZ. Postavlja se pitanje kako bi se loš odziv dijaspore mogao odraziti na glasove ove stranke.

Zašto nema interesa?

Predsjednik Pokreta Snaga domovine Ahmed Husagić govorio je za Klix.ba o potencijalnim razlozima slabog interesa dijaspore za ovogodišnje izbore. Husagić je posebno istakao nedostatak koordinisane kampanje.

– Mislim da je osnovni razlog slabijeg odziva, barem u ovih prvih mjesec dana registracije, činjenica da ove godine nema široke i koordinisane kampanje kakva je postojala pred Opšte izbore 2022. godine. Tada je vođena sveobuhvatna akcija informisanja birača i pomoći pri registraciji koja je počela više od godinu dana prije izbora. U taj proces bio je uključen veliki broj ljudi koji su svo svoje vrijeme i energiju posvetili upravo mobilizaciji dijaspore. Rezultati takvog rada bili su vidljivi kroz povećanu registraciju i izlaznost birača. Međutim, nije realno očekivati da se isti model može održavati iz izbornog ciklusa u izborni ciklus isključivo na entuzijazmu pojedinaca koji uz to imaju svoje poslovne i privatne obaveze – kazao je on.

Husagić ističe da je iskustvo iz 2022. godine pokazalo da se bolji rezultati mogu postići samo kroz kontinuiran i profesionalno organizovan rad te smatra da je već odavno trebalo napraviti naredni korak i profesionalizovati aktivnosti vezane za dijasporu.

– Potrebne su nam strukture koje će raditi tokom cijelog mandata, a ne samo nekoliko mjeseci pred izbore. Sve dok mobilizacija birača zavisi prvenstveno od dobre volje pojedinaca i povremenih inicijativa, teško je očekivati kontinuitet i dugoročni rast izlaznosti. Ovo profesionalizovanje koje naglašavam mora doći od institucija i političkih subjekata iz BiH – rekao je.

Udar na probosanske stranke u RS

Mišljenja je da bi se slab odziv dijaspore najnegativnije mogao odraziti na rezultate probosanskohercegovačkih stranaka u Republici Srpskoj.

– Na prošlim opštim izborima uspjelo se povećati broj poslanika probosanskog bloka u Narodnoj skupštini RS sa tri na pet. To je bio značajan politički pomak kojem su značajno doprinijeli i glasovi birača iz dijaspore. Ukoliko izlaznost bude osjetno manja nego 2022. godine, postoji realna mogućnost da se taj broj ponovo smanji. Zato je važno razumiti da glasovi dijaspore, posebno kada je riječ o RS, imaju mnogo veći politički značaj nego što se to često misli. Nekoliko hiljada glasova može direktno uticati na raspodjelu mandata i političku zastupljenost – naglasio je.

Član CIK Suad Arnautović izjavio je da se ni političke stranke nisu dovoljno angažovale na motivisanju birača, a Husagić je mišljenja da su se politički subjekti oduvijek samo ograničeno bavili mobilizacijom dijaspore.

– Bilo je određenih aktivnosti, ali rijetko kada ozbiljno organizovanih i dugoročnih. U posljednjih 20 godina samo je nekoliko nezavisnih inicijativa uspjelo značajnije povećati izlaznost birača iz dijaspore. Po mom mišljenju, postoje dva osnovna razloga zbog kojih političke stranke ne ulažu više energije u mobilizaciju dijaspore. Prvi je taj što relativno mala izlaznost dijaspore, a kad kažem relativno mala mislim u poređenju sa preko tri miliona registrovanih glasača za izbore u BiH, uglavnom ne utiče presudno na ukupne izborne rezultate, posebno u FBiH. Zbog toga mnoge stranke sa sjedištem u Sarajevu ne vide dovoljno političke koristi u takvom angažmanu – kazao je.

Kao drugi razlog, Husagić navodi činjenicu da dijaspora nije vezana za političke stranke kroz različite interesne mreže koje često utiču na biračko ponašanje.

– Zbog toga su glasovi dijaspore manje predvidivi, pa pojedine stranke nisu spremne ulagati značajne resurse u proces čiji krajnji politički rezultat ne mogu sa sigurnošću procijeniti. Ipak, smatram da je takav pristup kratkovidan. Dijaspora predstavlja ogroman ljudski, ekonomski i politički potencijal BiH i zaslužuje mnogo ozbiljniji i sistematičniji pristup od svih političkih aktera – istakao je.

Naglasio je i da su u protekle tri godine napravljeni određeni pozitivni pomaci kada je riječ o odnosu institucija prema dijaspori. Posebno je izdvojio podršku Ministarstva za raseljena lica i izbjeglice FBiH, koje je kroz različite projekte i aktivnosti pokazalo spremnost da podrži jače povezivanje dijaspore s BiH.

Nedostatak organizovanih grupa

Husagić se na kraju osvrnuo na nedostatak organizovanih grupa koje pomažu pri registraciji birača.

– Postoje organizacije i inicijative koje su najavile da će za ove izbore preuzeti aktivnosti vezane za mobilizaciju i registraciju birača iz dijaspore. Takođe, i mi u Pokretu Snaga domovine koristimo vlastite resurse u granicama trenutnih naših mogućnosti, kako bismo dali maksimalan doprinos tom procesu. Nažalost, ovog puta ne postoji jedna široka i koordinisana akcija kakva je postojala pred prethodne izbore. Ipak, vjerujem da će ljudi izvan BiH prepoznati važnost trenutka i značaj svog glasa. Koristim ovu priliku da pozovem sve građane BiH koji žive u dijaspori da se registruju i učestvuju na izborima. Svaki glas je važan, a posebno glasovi onih koji, iako žive izvan domovine, i dalje osjećaju odgovornost prema njenoj budućnosti. BiH je potreban vaš glas – zaključio je.