Zašto BiH ne uspijeva da suzbije ilegalni duvan: Problem koji traje godinama
12.01.2026. | 20:00Iskustvo Hrvatske pokazuje da se ilegalna trgovina duvanskim proizvodima može suzbiti, ali samo ako država vodi stabilnu trošarinsku politiku i dosljedno sprovodi zakon. Dok Hrvatska posljednjih godina bilježi snažan pad crnog tržišta, Bosna i Hercegovina se i dalje suočava sa izraženim problemom, posebno kada je riječ o rezanom duvanu, koji je gotovo u potpunosti izvan legalnih tokova.
Prema istraživanju agencije Ipsos iz novembra 2025. godine, ukupna potrošnja neoporezovanih duvanskih proizvoda u Hrvatskoj pala je na 9,4 odsto, što je više nego dvostruko manje u odnosu na 2019. godinu. Posebno je zanimljiv segment rezanog duvana, gdje je udio ilegalne potrošnje sveden na oko šest odsto ukupnog tržišta, što je trend koji traje već godinama i pokazuje kontinuitet.
Slične nalaze potvrđuje i analiza konsultantske kuće KPMG iz juna 2025. godine, prema kojoj je potrošnja neoporezovanih cigareta u Hrvatskoj u posljednjih pet godina smanjena za više od 30 odsto i sada iznosi 4,9 odsto tržišta. To ukazuje da pad ilegalne prodaje nije rezultat jedne akcije, već posljedica dugoročne politike i stalnog nadzora.
Iz Hrvatske udruženja poslodavaca poručuju da su ovi pomaci direktna posljedica koordinacije institucija, prije svega Ministarstva finansija, Carinske uprave i Ministarstva unutrašnjih poslova. Ključna uloga pripisana je predvidivoj trošarinskoj politici, jačanju kontrola i zapljena, kao i uvođenju sistema sljedivosti duvanskih proizvoda. Glavni ekonomista udruženja Hrvoje Stojić upozorava da poreska politika direktno utiče na cijene legalnih proizvoda i ponašanje potrošača. Naglašava da nagle promjene brzo guraju tržište u ilegalne tokove koje je kasnije teško vratiti pod kontrolu.
Da stabilan sistem donosi rezultate pokazuje i fiskalni efekat. Prihodi državnog budžeta Hrvatske od trošarina na duvanske proizvode u 2024. godini prvi put su premašili milijardu evra, uz rast u odnosu na godinu ranije, dok su uz porez na dodatu vrijednost ukupni prihodi prešli 1,3 milijarde evra. U Hrvatskoj duvanska industrija zapošljava oko 10.000 ljudi, ostvaruje izvoz od približno 400 miliona evra, a oko 300 poljoprivrednih proizvođača učestvuje u lancu proizvodnje uz stabilan otkup.
Za razliku od toga, Bosna i Hercegovina i dalje bilježi visok udio ilegalnih proizvoda. Prema Ipsosovom istraživanju za BiH iz 2025. godine, iako je kod ilegalnih cigareta zabilježen blagi pad, rezani duvan je gotovo potpuno izvan kontrole. Čak 94 odsto potrošača kupuje ilegalni rezani duvan, a godišnja potrošnja procjenjuje se na više od 2.000 tona. Ekonomski analitičar Faruk Hadžić upozorava da se ovaj problem sve više pretvara u duboko ukorijenjen društveno-ekonomski fenomen, jer dio društva ilegalnu trgovinu ne doživljava kao ozbiljnu prijetnju.
Hadžić ističe da su pojačane aktivnosti institucija poput Uprave za indirektno oporezivanje, Državne agencije za istrage i zaštitu i Granične policije doprinijele određenim pomacima, ali da bez jasne strategije i kontinuiteta ti rezultati mogu ostati kratkoročni. Zaključak je jasan: hrvatski primjer pokazuje da je smanjenje ilegalnog tržišta moguće, ali zahtijeva dugoročnu politiku, stabilne trošarine i dosljednu primjenu zakona, posebno u segmentu rezanog duvana, gdje je Bosna i Hercegovina trenutno u najvećem problemu.
