Tekstilna industrija BiH u minusu: Izvoz pao, deficit premašio 333 miliona KM

12.08.2026. | 19:07 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Vrijednost izvoza industrije tekstila, odjeće, kože i obuće iz BiH u prvom polugodištu iznosila je 784.031.028 KM, što je za 3,36 odsto manje u odnosu na isti period lani, dok je uvoz bio 1.117.420.389 KM i manji je za 3,86 odsto, podaci su Spoljnotrgovinske komore BiH.

Spoljnotrgovinski bilans ove industrija u prvih šest mjeseci pokazuje deficit od 333.389.361 KM, a jedina tarifna grupa koja ostvaruje suficit od oko 165,9 miliona KM je obuća.

“Analiza strukture izvoza jasno pokazuje da tri sektora nose gotovo cjelokupan izvoz industrije. Dominira obuća sa 355.343.268 KM ili oko 45,3 odsto ukupnog izvoza, slijede pletena odjeća sa 189.519.943 KM ili 24,2 odsto, te konfekcija sa 132.810.721,10 KM ili 16,9 odsto ukupnog izvoza”, navode iz Komore.

U ovoj grani privrede prirodno i vještačko krzno zabilježili su povećanje izvoza i to za 45,63 odsto, šeširi i kape 47,66 odsto, vuna 139,73 odsto, specijalne tkanine 18,33 odsto, te pleteni materijali 17,56 odsto.

Najznačajniji pad bilježe svila 70,47 odsto, pamuk 80,40 odsto, sječena vlakna 72,98 odsto, te tepisi 59,47 odsto.

Kada je riječ o izvoznim tržištima, analiza je pokazala da je gotovo 90 odsto proizvoda ove industrije usmjereno prema 10 država, od kojih su sve, osim Švajcarske, članice EU.

Hrvatska je vodeće izvozno tržište sa oko 174,7 miliona KM, što je dijelom posljedica blizine i integrisanosti u regionalne lance vrijednosti, posebno u segmentu dijelova obuće i čarapa.

Iz Komore navode da Italija sa oko 141,8 miliona KM i NJemačka sa oko 123,5 miliona KM predstavljaju ključna tržišta za obuću i odjevne proizvode višeg cjenovnog razreda.

“Struktura uvoza pokazuje da BiH uvozi i sirovine i repromaterijale za domaću industriju, ali i značajne količine gotovih proizvoda. Uvoz gotove odjeće iznosi oko 455,5 miliona KM, što je 40,8 odsto ukupnog uvoza”, ističu iz Komore.

Uvoz obuće u prvih šest mjeseci iznosio je oko 189,4 miliona KM, što je 17 odsto ukupnog uvoza, dok sirovine i repromaterijali zajedno čine oko 23 odsto uvoza.

Rast uvoza od 49,99 odsto bilježi krzno, pletena odjeća 7,5 odsto, konfekcija 2,04 odsto, tepisi 3,17 odsto, te tehničke tkanine 0,34 odsto, dok je pad uvoza svile i to 40,30 odsto, pletenih materijala 32,32 odsto, pamuka 16,67 odsto, sječenih vlakana 15,62 odsto, te obuće 9,61 odsto.

Kada je riječ o uvoznim tržištima, iz Komore navode da je Turska vodeći dobavljač sa oko 147,3 miliona KM, što odražava njenu snažnu tekstilnu industriju i konkurentne cijene.

Iz Hrvatske se uvozi oko 144,8 miliona KM, Italije oko 129,6 miliona KM i ove dvije zemlje predstavljaju ključne dobavljače gotovih proizvoda i sirovina za preradu.

Srbija sa oko 107,1 milion KM je peti dobavljač, što ukazuje na snažnu regionalnu integraciju.

“Ključni izazovi za naredni period su povećanje stepena finalizacije proizvoda, razvoj vlastitih brendova i smanjenje zavisnosti od lon modela proizvodnje, uz zadržavanje i jačanje pozicija na tržištu EU”, zaključuju iz Spoljnotrgovinske komore.