Nova pravila za ambalažu stupila na snagu u EU: Promjene čekaju i izvoznike iz regiona

12.08.2026. | 16:59 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Od danas se u Evropskoj uniji primjenjuju nova pravila za ambalažu, a među prvim konkretnim promjenama su ograničenja za takozvane „vječne hemikalije“.

Međutim, promjena je mnogo šira – kompanije će postepeno morati da mijenjaju materijale, dizajn i način označavanja ambalaže, a posljedice će osjetiti i izvoznici iz Crne Gore.

Kutija za picu, kesica za kokice ili papir u koji je umotan burger na prvi pogled teško mogu djelovati kao ozbiljno poslovno pitanje.

Od 12. avgusta, međutim, mogu biti upravo to.

U Evropskoj uniji počinje primjena nove Uredbe o ambalaži i ambalažnom otpadu (PPWR), koja uvodi zajednička pravila za evropsko tržište. Cilj je smanjenje količine ambalažnog otpada, povećanje reciklaže i ponovne upotrebe, kao i manja potrošnja primarnih sirovina.

Jedna od prvih konkretnih promjena odnosi se na PFAS, grupu sintetičkih jedinjenja poznatih kao „vječne hemikalije“ zbog njihove izrazite postojanosti u životnoj sredini.

Od 12. avgusta 2026. godine ambalaža koja dolazi u kontakt sa hranom ne može se plasirati na tržište EU ukoliko sadržaj PFAS-a dostigne ili premaši granice propisane novom uredbom.

To znači da evropska promjena više nije samo plan za budućnost – njena primjena je počela.

PFAS jedinjenja decenijama su korišćena u industriji zbog otpornosti na vodu, masnoću i visoke temperature, pa su našla primjenu u velikom broju proizvoda.

U prehrambenoj industriji mogu se nalaziti u ambalaži za hranu za ponijeti, papirnim omotima, kutijama za picu i drugim pakovanjima kojima je potrebna otpornost na masnoću i vlagu.

Problem nastaje nakon što ambalaža završi svoju osnovnu funkciju.

PFAS se teško razgrađuju, mogu se akumulirati u životnoj sredini i organizmima, dok se izloženost pojedinim jedinjenjima iz ove grupe povezuje sa zdravstvenim rizicima.

Nova evropska pravila zato postavljaju veoma niske dozvoljene granice.

Za pojedinačni PFAS granica iznosi 25 djelova na milijardu (ppb), dok je za zbir PFAS jedinjenja obuhvaćenih ciljanom analizom propisana granica od 250 ppb. Uvedena je i dodatna granica od 50 ppm za PFAS, uključujući polimerne PFAS, uz posebna pravila dokazivanja kada ukupna količina fluora pređe određeni nivo.

Za proizvođače to praktično znači da više nije dovoljno znati od čega je napravljen proizvod. Moraće da znaju i šta se nalazi u njegovoj ambalaži.

Nova pravila posebno su važna i za crnogorske kompanije koje proizvode izvoze na tržište Evropske unije.

Kompanija iz Crne Gore koja prehrambeni ili drugi proizvod plasira u EU ne može nova pravila posmatrati kao obavezu koja se odnosi isključivo na evropske proizvođače ambalaže.

Ako proizvod završava na tržištu EU, njegova ambalaža mora da ispuni propisane standarde.

U praksi se tako otvara čitav niz pitanja – ko je dobavljač ambalaže, koji premazi se koriste, može li dobavljač dokazati njen sastav, postoji li odgovarajuća tehnička dokumentacija i da li će biti potrebno mijenjati materijal ili dobavljača.

Na kraju, ključno pitanje za kompanije biće i koliko će prilagođavanje novim standardima koštati.

Regulativa koja na prvi pogled izgleda kao ekološka tema tako veoma brzo postaje pitanje nabavke, proizvodnje, izvoza i troškova, posebno za prehrambenu industriju.

PFAS je, međutim, samo prvi vidljivi dio znatno veće regulatorne promjene.

Prema podacima Evropske komisije, u EU je 2022. godine nastalo 186,5 kilograma ambalažnog otpada po stanovniku, dok se oko 40 odsto plastike koja se koristi u Uniji upotrebljava upravo za ambalažu.

Količina ambalažnog otpada dodatno raste sa razvojem internet trgovine, dostave na kućnu adresu i sve većom potrošnjom hrane i pića „u pokretu“.

Zbog toga PPWR mijenja dosadašnji pristup.

Ideja više nije samo prikupiti ambalažu kada postane otpad, već uticati na to kako je ambalaža proizvedena prije nego što uopšte stigne do potrošača.

Evropska komisija postavila je cilj da do 2030. godine sva ambalaža na tržištu EU bude reciklabilna na ekonomski održiv način. Istovremeno, cilj je povećanje bezbjedne upotrebe reciklirane plastike i smanjenje korišćenja primarnih sirovina.

Ograničenja za PFAS samo su početak.

Nova uredba će postepeno uvoditi dodatne obaveze koje se odnose na označavanje, reciklažu, udio recikliranih materijala, ponovnu upotrebu i ukupnu količinu ambalaže.

EU želi da do 2030. godine smanji količinu ambalažnog otpada po stanovniku za pet odsto u odnosu na 2018. godinu. Cilj je smanjenje od deset odsto do 2035. i 15 odsto do 2040. godine.

Od 2030. godine slijede i stroži zahtjevi za reciklabilnost ambalaže, minimalni udio reciklirane plastike i ograničenja za pojedine vrste jednokratne ambalaže.

Nova pravila trebalo bi da smanje i nepotreban prazan prostor u pakovanjima.

Drugim riječima, velika kutija u kojoj se nalazi veoma mali proizvod postepeno postaje i regulatorni problem.

Za kompanije to znači da ambalažu više neće moći da posmatraju samo kroz cijenu, izgled i zaštitu proizvoda, već i kroz pitanje šta će se sa njom dogoditi nakon upotrebe.

Nova pravila neminovno donose i dodatne troškove.

Proizvođači će morati da provjeravaju materijale, traže alternative, mijenjaju pojedine dobavljače i prilagođavaju proizvodne procese. Dio kompanija moraće da ulaže u novu ambalažu ranije nego što bi to učinio bez regulatornog pritiska.

Ipak, postoji i druga strana.

Jedinstvena pravila trebalo bi da zamijene dio različitih nacionalnih zahtjeva koji kompanijama otežavaju poslovanje na jedinstvenom tržištu EU. Evropska komisija računa i na razvoj tržišta sekundarnih sirovina i smanjenje zavisnosti od primarnih resursa.

To otvara prostor proizvođačima novih materijala, reciklažnoj industriji, tehnološkim kompanijama i dobavljačima koji mogu ponuditi dokazivo usklađena rješenja.

Za crnogorske izvoznike poruka je jasna – evropske regulative sve češće direktno utiču na poslovanje i van granica Evropske unije.

Kompanija ne mora imati sjedište u EU, ali ako joj je evropsko tržište važno, pravila tog tržišta vrlo brzo postaju dio njene poslovne računice.

Kod ambalaže je taj proces od danas postao još konkretniji, prenosi Financa.ba.