Svaki treći radnik u problemu: Ni 5.400 evra nije dovoljno za porodicu

16.11.2026. | 08:51 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Iako mjesečna plata od 5.400 evra zvuči kao iznos o kojem mnogi radnici mogu samo da sanjaju, u jednoj evropskoj zemlji ni takva primanja nisu garancija finansijske sigurnosti. Zbog sve većih troškova života i pada kupovne moći, sindikati pokreću inicijativu kojom traže zakonsko uvođenje minimalne plate za kvalifikovane radnike.

Švajcarski savez sindikata (SGB) predlaže da minimalna mjesečna plata za sve zaposlene sa završenim srednjim stručnim obrazovanjem iznosi 5.000 švajcarskih franaka, odnosno oko 5.400 evra.

Iz sindikata upozoravaju da su rastući troškovi života posljednjih godina značajno umanjili kupovnu moć građana, a posebno su pogođeni zaposleni u slabije plaćenim sektorima.

Predsjednik SGB-a Pjer-Iv Majar ističe da stručno obrazovanje ponovo mora postati finansijski isplativo, te da plata treba da omogući dostojanstven život.

„Stručno obrazovanje mora ponovo da se isplati, a plata mora biti dovoljna za dostojanstven život. Međutim, to je sve rjeđe slučaj“, upozorio je Majar.

Skoro trećina radnika zarađuje manje od 5.000 franaka

Sindikalisti ne žele da se oslanjaju isključivo na redovne godišnje pregovore sa poslodavcima, zbog čega planiraju pokretanje narodne inicijative.

Ukoliko kongres SGB-a krajem sedmice usvoji prijedlog, počeće pripreme za njeno pokretanje, dok bi prikupljanje potpisa građana moglo početi već naredne godine.

Analiza koju je proveo ovaj sindikat pokazuje da čak 28 odsto zaposlenih sa srednjim stručnim obrazovanjem trenutno zarađuje manje od 5.000 franaka mjesečno. Podaci se odnose na puno radno vrijeme od 40 časova sedmično, uz 13 plata godišnje.

Posebno zabrinjava podatak da 15 odsto ovih radnika prima manje od 4.500 franaka, što je oko 4.862 evra.

„Poslodavci promovišu stručno obrazovanje kao najbolji put do posla, ali istovremeno štede na platama“, naglasio je Majar.

Žene posebno pogođene niskim primanjima

Problem niskih plata posebno je izražen među ženama. Prema sindikalnoj analizi, svaka treća zaposlena žena sa stručnim obrazovanjem zarađuje manje od 5.000 franaka mjesečno, dok skoro svaka peta prima manje od 4.500 franaka.

Majar upozorava da takva primanja u Švajcarskoj nisu dovoljna za izdržavanje porodice, zbog čega se mnogi zaposleni nalaze na ivici egzistencije.

Niske zarade najčešće su zastupljene u djelatnostima u kojima preovladava ženska radna snaga, poput trgovine, frizerskih salona, ugostiteljstva i vrtića. Ipak, problem nije zaobišao ni zanimanja u kojima uglavnom rade muškarci, među kojima su automehaničari i profesionalni vozači.

Sve veći jaz između stručnih i visokoobrazovanih radnika

Sindikalno istraživanje pokazuje i da je realna medijalna plata kvalifikovanih radnika pala za 2,1 odsto u odnosu na 2016. godinu.

Majar smatra neprihvatljivim to što zaposleni sa završenim stručnim školama iz godine u godinu gube kupovnu moć, dok primanja visokoobrazovanih radnika nastavljaju da rastu.

Razlika je vidljiva i kroz podatke o zaradama tokom radnog vijeka.

Radnici sa srednjim stručnim obrazovanjem na početku karijere imaju medijalnu platu od 4.571 franak, dok pred penziju ona dostiže 6.289 franaka.

S druge strane, zaposleni sa fakultetskom diplomom karijeru započinju sa medijalnom platom od 6.189 franaka, a pred kraj radnog vijeka njihova primanja dostižu 10.438 franaka.

„Radno iskustvo kvalifikovanih radnika se premalo vrednuje“, ocijenio je Majar, dodajući da bi uvođenje minimalne plate od 5.000 franaka moglo podstaći i rast zarada zaposlenih sa dužim radnim stažom.

Građani podržavaju veće plate, sindikati traže i duži odmor za učenike

Prijedlog sindikata, prema anketi agencije Feldlabor, podržava 66 odsto građana, dok je protiv njega 25 odsto ispitanika.

Podrška postoji među biračima gotovo svih političkih opcija. Inicijativu podržava 81 odsto birača ljevice i zelenih, 71 odsto birača centra i 62 odsto pristalica Švajcarske narodne stranke. Među liberalima podrška iznosi 49 odsto, prenosi Dnevno.

Osim povećanja plata, SGB se zalaže i za bolje uslove za mlade koji se još školuju ili obavljaju praksu. Jedan od njihovih zahtjeva je uvođenje osam sedmica godišnjeg odmora za učenike uključene u dualni sistem obrazovanja.

Za ovu inicijativu već je prikupljeno 176.000 potpisa, a nakon što nadležna parlamentarna komisija nije podržala ni prijedlog o povećanju odmora na šest sedmica, sindikati razmatraju mogućnost pokretanja narodne inicijative.

Majar poručuje da poslodavci moraju konkretnim potezima pokazati da zaista cijene stručno obrazovanje i radnike, posebno imajući u vidu da istovremeno upozoravaju na nedostatak kvalifikovane radne snage.