Sutra je Obretenje glave Svetog Jovana: Evo šta kažu vjerovanja za ovaj dan…
08.03.2026. | 20:51Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici u ponedjeljak obilježavaju Obretenje glave Svetog Jovana Krstitelja. Ovaj dan smatra se velikim hrišćanskim praznikom i posvećen je čudotvornoj glavi ovog sveca. U crkvenom kalendaru Srpske pravoslavne crkve ovaj dan je označen podebljanim crnim slovom, a postoje i određeni običaji i vjerovanja vezana za ovaj praznik.
Priča o Jovanu Krstitelju
Veliki i slavni krstitelj Jovan bi posječen po želji i nagovoru zlobne Irodijade, žene Irodove. Kada Jovan bi posječen, naredi Irodijada da mu se glava ne sahranjuje zajedno sa tijelom, jer se bojaše da strašni prorok nekako ne vaskrsne. Stoga uze njegovu glavu i zakopa je na nekom skrivenom i beščašnom mjestu, duboko u zemlju. Njena dvorkinja bijaše Jovana, žena Huze, dvorjanina Irodova. Dobra i blagočestiva Jovana ne mogaše trpjeti da glava Božjeg čovjeka ostane na mjestu beščašnom, iskopa je tajno, odnese u Jerusalim i sahrani na Gori Jeleonskoj.
Ne znajući o svemu tome, car Irod kada dozna o Isusu kako čini velika čudesa, uplaši se i reče: „To je Jovan koga sam ja posjekao, on ustade iz mrtvih“ (Mk 6, 16). Poslije izvjesnog vremena neki znamenit vlastelin, povjerovavši u Hrista, ostavi položaj i sujetu svjetsku i zamonaši se, i kao monah, s imenom Inokentije, nastani se na Gori Jeleonskoj baš na onom mjestu gdje je glava Krstiteljeva bila zakopana. Hoteći da zida sebi ćeliju, on kopaše duboko i nađe zemljan sud i u njemu glavu, za koju mu se javi tajanstveno da je Krstiteljeva.
On je cjeliva i zakopa na tom istom mjestu. Po Božjem promislu ta čudotvorna glava docnije je išla od ruke do ruke, ponirala u mrak zaborava i opet bila objavljivana, dok najzad nije u vrijeme blagočestive carice Teodore, majke Mihailove i žene Teofilove, i u vrijeme patrijarha Ignjatija, prenesena u Carigrad. Mnoga čudesna iscjeljenja dogodiše se od glave Preteče. Važno i interesantno je da dok je bio živ, „Jovan ne učini nijedno znamenje“ (Jn 10, 41), a ipak je njegovim moštima data blagodatna čudotvorna moć.
Vjerovanja za ovaj dan
Vjeruje se da danas ne treba raditi nikakve teške poslove, a naročito je rasprostranjeno vjerovanje da se na ovaj praznik ne diraju noževi ni drugi oštri predmeti, kako se ne bi povređivale rane nevino stradalog svetitelja. U Srbiji je rašireno vjerovanje da ovog dana sunce kreće nazad sa sjevera prema jugu, tri puta stane i zaigra.
Takođe se vjeruje da se nebo u ponoć tri puta otvara, pa mrtve duše lako ulaze u raj, a onaj ko sačeka budan ponoć i poželi tri želje – one će mu biti ispunjene. U ovoj noći se, prema narodnom vjerovanju, može otkriti i zakopano blago, prenosi “Ona.rs”.
