Struja “pod pritiskom”! Gubici Elektroprivrede BiH i manjak uglja otvaraju pitanje novih cijena

20.10.2026. | 13:34 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Elektroprivreda Bosne i Hercegovine mogla bi već krajem ove ili početkom sljedeće godine zatražiti povećanje cijena električne energije, procijenio je nekadašnji direktor BH-Gasa Almir Bećarević.

Na takvu mogućnost upućuju finansijski problemi najvećeg domaćeg proizvođača struje, manjak uglja za termoelektrane i sve veća potreba za kupovinom električne energije na tržištu.

EPBiH je 2025. godinu završila s gubitkom od 52,38 miliona KM, dok su rudnici koji posluju u sastavu njenog Koncerna isporučili oko 1,01 milion tona uglja manje od ugovorenih količina. Posljedice nedovoljne domaće proizvodnje osjećaju se i tokom ove godine, a eventualno novo poskupljenje dodatno bi opteretilo kućne budžete građana.

– Da li će doći do poskupljenja električne energije? Ovo je realna opcija s obzirom na finansijske pokazatelje EPBiH u zadnje tri godine – reako je Bećarević za CAPITAL, procjenjujući da bi tarifni postupak mogao biti pokrenut do kraja ove ili početkom naredne godine. Prema njegovoj ocjeni, odluka bi mogla zavisiti od toga kakav će finansijski rezultat EPBiH ostvariti u 2026. godini. Ipak, za sada nema potvrde da je preduzeće pokrenulo postupak povećanja cijene električne energije.

– To ne znači da će to biti opravdano poskupljenje jer nisu građani krivi za rezultate EPBiH, ali ako oni ne budu vidjeli drugi izlaz, pokrenuće tarifni postupak – upozorava Bećarević.

Gubitak od 52 miliona KM i sve manje vlastite proizvodnje

EPBiH ostvarila je u 2025. godini ukupan prihod od približno 1,46 milijardi KM, ali je poslovnu godinu završila s gubitkom od 52,38 miliona KM. Jedan od ključnih problema je nedovoljna isporuka uglja za termoelektrane, koje predstavljaju važan dio domaće proizvodnje električne energije. Prema podacima EPBiH, rudnici su tokom 2025. isporučili oko 1,01 milion tona uglja manje od ugovorenih količina. U energetskom smislu, taj manjak odgovara približno 1.000 gigavatsati električne energije koja nije proizvedena u termoelektranama.

Iz Elektroprivrede su naveli da su manjak uglja i nepovoljne hidrološke prilike doveli do nedovoljnih količina električne energije iz vlastitih proizvodnih pogona, zbog čega je preduzeće moralo povećati kupovinu na tržištu. Bećarević upozorava da se problemi ne mogu posmatrati samo kroz finansijski rezultat jedne godine.

– Termoelektrane su sa zastarjelom tehnologijom, a rudnici sve manje uglja isporučuju. Sve se manje električne energije proizvodi, a sve više uvozi – kaže on.

Električna energija koju preduzeće mora kupovati na tržištu predstavlja dodatni poslovni rizik, posebno kada su potrebe za nabavkom velike, a cijene nepovoljne. Za razliku od električne energije proizvedene u vlastitim postrojenjima, tržišna nabavka izlaže EPBiH promjenama cijena i kretanjima na regionalnom tržištu.

Problemi se nastavljaju i u 2026. godini

Da manjak uglja nije bio samo problem prethodne godine pokazuje i situacija tokom 2026. godine. Vlada Federacije BiH zadužila je EPBiH da za potrebe Termoelektrane Kakanj nabavi dodatnih 400.000 tona uglja, dok je uprava preduzeća u junu upozorila da rudnici ne ostvaruju planiranu proizvodnju. Elektroprivreda je među dugogodišnjim problemima rudnika navodila neispunjavanje proizvodnih planova, nedovoljno otkrivanje i pripremu novih rezervi uglja, geološke izazove i druge poteškoće koje ograničavaju proizvodnju.

Zbog toga preduzeće mora osiguravati dodatne količine uglja i električne energije kako bi pokrilo potrebe sistema. Ipak, EPBiH je u julu saopćila da redovno snabdijevanje građana nije ugroženo. Tokom marta su zabilježeni prekidi u snabdijevanju u pojedinim dijelovima Federacije BiH, ali su bili povezani s vremenskim neprilikama i kvarovima na elektroenergetskoj infrastrukturi, a ne s potvrđenim nedostatkom električne energije u sistemu.

Dakle, zasad nema potvrde da građanima prijeti nestašica struje. Problem se, međutim, ogleda u troškovima i pouzdanosti domaće proizvodnje, što može dodatno opteretiti finansije Elektroprivrede BiH i povećati pritisak za promjenu cijena.

Kupuju struju na tržištu, cijene ne otkrivaju

Od avgusta 2025. godine EPBiH trguje električnom energijom i na berzi SEEPEX. Iz preduzeća navode da, osim trgovine električnom energijom iz vlastitog proizvodnog portfolija, razvijaju i usluge balansiranja te kupovinu električne energije od nezavisnih proizvođača. Na pitanje o cijenama po kojima nabavlja električnu energiju, EPBiH pozvala se na klauzule o povjerljivosti iz EFET ugovora, navodeći da zbog toga ne može predstaviti cijene realizovanih transakcija kupovine.

Zbog toga nije moguće precizno utvrditi koliko je preduzeće plaćalo električnu energiju u pojedinačnim transakcijama niti izračunati njihov pojedinačni uticaj na poslovni rezultat. Bećarević smatra da se promijenio i prostor za održavanje prihvatljive cijene na domaćem tržištu.

– Izvozom se nekad ‘peglala’ cijena na domaćem tržištu i realno je bila prihvatljiva. Zbog svih dešavanja sada je pritisak na cijenu na krajnje potrošače, odnosno građane – kaže on.

Prema njegovoj ocjeni, EPBiH gubi tržišnu utakmicu jer ne gradi dovoljno novih proizvodnih kapaciteta, posebno iz obnovljivih izvora energije. Istovremeno, modernizacija postojećih postrojenja i izgradnja novih zahtijevaju velika ulaganja, koja takođe mogu stvarati pritisak na poslovanje.

Građani već osjetili promjene cijena

Admir Čavalić, viši asistent na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, podsjeća da je cijena električne energije za domaćinstva povećana 2024. godine, dok je 2025. uveden model blok-tarifa, koji je dodatno uticao na iznose računa u zavisnosti od potrošnje. Čavalić je kritikovao ovaj model jer, kako navodi, može posebno opteretiti višečlana domaćinstva, uključujući porodice s djecom.

– Ove godine se ne očekuju poskupljenja za fizička lica, ali shodno slabijim performansama rudnika i EPBiH, moguće da se to desi tokom naredne godine – kaže Čavalić. On smatra da su problemi Elektroprivrede i rudnika strukturne prirode te da povećanje cijena samo po sebi ne rješava uzroke lošijih poslovnih rezultata.

– Postoji dosta strukturnih problema – pad pouzdanosti domaće proizvodnje, izuzetni problemi u rudnicima, kao i rizici pri nabavci električne energije u kritičnim momentima. Nisu se radile potrebne reforme. Samo se prebacuje odgovornost sa uprave na upravu – upozorava Čavalić.

Prema njegovoj ocjeni, potrebno je provesti transformaciju elektroprivreda i uskladiti ih s promjenama na energetskom tržištu, dok bi socijalne karte omogućile da se olakšice i subvencije usmjere prema građanima kojima su zaista potrebne. Smatra i da bi trebalo preispitati model blok-tarifa zbog njegovog uticaja na domaćinstva s većim brojem članova.

Bećarević upozorava da se problemi ne mogu dugoročno rješavati samo povećanjem računa građanima.

– Sistem još nije u raspadu, ali cjenovni pritisak će biti sve veći – kaže on.

Hoće li Elektroprivreda BiH zatražiti novo povećanje cijene električne energije krajem ove ili početkom naredne godine, zasad nije poznato. Međutim, gubitak iz 2025. godine, manjak uglja, nedovoljna domaća proizvodnja i potreba za kupovinom električne energije na tržištu pokazuju da će finansijski rezultat preduzeća u 2026. biti važan pokazatelj mogućih daljih poteza.

Za građane bi to moglo značiti novi pritisak na kućne budžete, iako uzroci problema, prema ocjenama sagovornika, sežu mnogo dalje od samih računa za električnu energiju.