Šta je bolje – 10 ili 2? Ovo je nova računica za zaradu u Srpskoj

31.03.2026. | 19:56

U praksi, dilema izgleda ovako – ili raditi kao fizičko lice i državi plaćati 10 odsto poreza na svaku uplatu iz inostranstva, ili postati “samostalni preduzetnik”, odnosno osnovati SP i plaćati 2 odsto poreza uz doprinose za penziono, zdravstveno i socijalno osiguranje i fiksne troškove poslovanja u Srpskoj. Tako kažu banjalučki programeri-freelanceri, pokušavajući da sagledaju šta im se više isplati.

Kako kažu, činjenica je da SP donosi nižu poresku stopu i veću poslovnu fleksibilnost, ali ukupna računica pokazuje da konačna isplativost zavisi od visine prihoda, stabilnosti klijenata i spremnosti da se preuzmu dodatni troškovi i rizici.

Banjalučki programer Marko Vasić odlučio se, ipak, za tu opciju. Kako kaže za BL portal, prelazak na SP model donio mu je veću kontrolu nad poslom, ali i jasniju finansijsku strukturu.

„Moj put ka otvaranju SP krenuo je na preporuku kolege koji već radi na taj način. Računovodstvena agencija mi je objasnila proces i pomogla oko prvih koraka“, priča Vasić, koji danas radi kao freelancer za strane klijente.

Kako kaže, ključni motiv bila je fleksibilnost i mogućnost da sam upravlja svojim vremenom i prihodima. On pojašnjava da troškovi nisu zanemarivi, ali su predvidivi.

„Fiksni mjesečni troškovi su oko 800 KM – tu ulaze doprinosi, računovođa, banke i novi troškovi fiskalizacije. Pored toga, postoji i varijabilni dio – porez od 2 odsto za male preduzetnike ili do 10 odsto za veće, u zavisnosti od prihoda”, kaže on.

Dodaje da ni administracija ne predstavlja veliki problem.

„Sve obaveze završim za sat do dva mjesečno, pogotovo ako imate dobru agenciju“, kaže Marko i napominje da konačna računica u suštini zavisi od visine prihoda.

Da li je SP ponešto i zakomplikovao

S druge strane, Slobodan Dragičević, sekretar IT centra Privredne komore Republike Srpske, upozorava da šira slika otkriva kompleksniji trend. Kako kaže, u periodu od 2022. do 2024. godine došlo je do naglog rasta broja registrovanih SP u IT sektoru, posebno u Banjaluci.

„Zanimljivo je da su pojedine firme koristile SP kao model za isplatu dijela plata zaposlenima, što je dodatno zakomplikovalo tržište i proizvelo negativne efekte“, ističe Dragičević za BL portal, dodajući da je takva praksa uticala i na investicije, pa čak i na otpuštanja u IT sektoru.

Prema njegovim riječima, jedan od razloga za popularnost ovog modela leži u porezima. Mali preduzetnici plaćaju paušalni porez od 2 odsto na prihod, dok oni koji ne steknu taj status plaćaju 10 odsto. Istovremeno, prema podacima Poreske uprave, prosječne prijavljene plate u IT sektoru iznosile su oko 1.854 KM, što je znatno ispod realnih primanja, pa je SP često služio kao način isplate razlike.

Koliki su zaista troškovi

Kada se brojke stave na papir, minimalni godišnji troškovi za SP iznose između 6.800 i 7.400 KM. U to ulaze doprinosi, oko 5.588 KM godišnje, paušalni porez od oko 600 KM i troškovi računovođe do 1.200 KM. To znači da programer mora zaraditi najmanje 10.000 do 12.000 KM godišnje da bi uopšte pokrio troškove, dok realna isplativost počinje tek iznad 20.000 KM prihoda.

Sa druge strane, model društva sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.), nosi veće administrativne obaveze i troškove – uključujući obavezno dvojno knjigovodstvo i angažovanje računovođe, ali uz porez na dobit od 10 odsto i mogućnost isplate dividende bez dodatnog oporezivanja, postaje isplativiji za veće prihode.

Jedna od ključnih razlika, kako naglašava Dragičević, jeste odgovornost – dok vlasnik d.o.o. odgovara imovinom firme, SP odgovara ličnom imovinom, što predstavlja značajan rizik.

Ipak, uprkos rastućim doprinosima – koji bi za 2026. godinu mogli dodatno povećati opterećenje za oko 1.600 KM godišnje, SP ostaje dominantan izbor među freelancerima i programerima koji rade za inostrane klijente.

“Procvat” SP u IT sektoru

Iz Komore samostalnih preduzetnika Republike Srpske, za BL portal ističu da je SP model u IT sektoru doživio pravi procvat i postao dominantan oblik poslovanja među freelancerima.

Navode da je broj samostalnih preduzetnika u oblasti programiranja u Banjaluci porastao sa 191 u 2020. na čak 622 u 2025. godini, objašnjavajući da većina njih radi direktno za strane klijente, jer im ovaj model omogućava legalno poslovanje uz najpovoljniji poreski tretman.

Iz Komore naglašavaju i da SP donosi dodatni kredibilitet na međunarodnom tržištu, jer omogućava izdavanje faktura i B2B saradnju, ali upozoravaju da nosi i određene rizike, prije svega nesigurnost prihoda i obavezu stalnog praćenja zakonskih promjena.

Dodaju da administracija, iako često percipirana kao prepreka, u praksi nije presudna.

„Par sati mjesečno bavljenja administracijom je zanemarljiva cijena za slobodu i profesionalni izazov“, poručuju iz Komore samostalnih preduzetnika, ističući da ključnu ulogu ipak igraju ambicija i spremnost na rad sa stranim tržištem.

Prema njihovim procjenama, prag isplativosti jasno je definisan – tek kada prihodi dostignu između 1.300 i 1.500 evra mjesečno, SP postaje održiv kao osnovno zanimanje, jer tada pokriva troškove i donosi zaradu konkurentnu lokalnom tržištu.

Nikola Simić, BL portal