Šta će reći SAD: Kako bi na cijene goriva uticao prestanak rada rafinerije u Pančevu?

25.11.2025. | 13:11

Ukoliko američki OFAC ne odobri Naftnoj industriji Srbije (NIS) licencu za rad, prema riječima srpskih zvaničnika, rafinerija u Pančevu prestaje sa radom danas, 25. novembra.

U protekla dva dana održana su dva hitna sastanka u vezi sa NIS-om, na kojima se razgovaralo o rezervama naftnih derivata i povećanju uvoza, kao da nas država priprema upravo na taj, kako su rekli, „najcrnji scenario“.

Prestanak rada rafinerije značio bi da, umjesto dosadašnjih 70 do 80 odsto naftnih derivata kojima je ovo postrojenje snabdijevalo tržište, morali iz regiona – Mađarske, Rumunije, Bugarske, Sjeverne Makedonije – da uvoze 100 odsto derivata, piše list Danas.

Ekonomski konsultant Bogdan Petrović smatra da cijena goriva u Srbiji, čak i ako rafinerija u Pančevu prestane sa radom, neće porasti za više od 10 odsto.

Ukazuje da bi prestanak rada rafinerije svakako doveo do većih transportnih troškova, ali smatra da to neće biti mnogo drastično.

„Možemo očekivati poskupljenje, ali to neće biti drastično, negdje od pet do 10 odsto. Međutim, kada se isprazne zalihe, to može biti veći problem“, smatra Petrović.

Prema njegovim riječima, mnogo veći problemi nakon prestanka rada rafinerije nastali bi u smislu organizovanja velike logistike uvoza naftnih derivata, jer smo, kako dodaje, do sada imali logistiku za uvoz 30 odsto potreba tržišta, a biće nam potrebna za 100 odsto.

Istraživač saradnik u Centru za ekonomska istraživanja Instituta društvenih nauka Vasko Kelić smatra da bi prekid rada rafinerije sigurno uticao na rast cijena goriva.

„Ako gledamo analize za veće šokove proizvodnje naftnih derivata, poput onog u SAD tokom uragana Katrina, prekid rada rafinerije može da utiče na povećanje cijena od otprilike 15 do 30 odsto“, kaže Kelić.

Važno je istaći, kako dodaje, da je ovdje riječ o izolovanom efektu, koji podrazumijeva da su drugi parametri nepromijenjeni.

Ukazuje da efikasnost uvoza ili državna intervencija mogu biti faktori koji bi mogli vući cijene koje ćemo plaćati na pumpama naniže, dok dodatni šokovi na tržištima nafte i naftnih derivata, kako kod nas, tako i globalno, mogu uticati da rast cijena goriva bude i veći.

Kelić dodaje da konkretno kretanje cijena goriva zavisi od više potencijalnih efekata i da je nemoguće u ovom trenutku kredibilno predvidjeti.

„Visoki logistički i drugi troškovi uvoza naftnih derivata svakako bi vukli cijene nagore, ali bi potencijalno smanjenje monopolskog uticaja koji je do sada imao NIS na tržištu prodaje naftnih derivata moglo čak dovesti do smanjenja cijena. Ako se država umiješa nekim administrativnim ili fiskalnim mjerama (poput dodatnih ograničenja cijena ili fiskalnih olakšica), cijene bi svakako mogle biti održane na nižem nivou, ali nauštrb same ponude derivata i državnog budžeta“, smatra Kelić.

Međutim, predsjednik Udruženja vlasnika privatnih benzinskih stanica Milan Rakić ukazuje da ako se posmatraju norme iz Pravilnika o formiranju cijena, cijena goriva ne određuje se prema rafinerijsko-proizvođačkoj cijeni u NIS-u, već prema berzi u Đenovi, uz dodatak logistike, akciza i PDV-a.

Zbog toga, kako kaže, ne postoji realan razlog za rast cijena goriva u Srbiji. Dodaje da cijene mogu porasti samo ako dođe do rasta cijena na Đenovskoj berzi.

Rakić podsjeća da je još 2022. godine uspostavljen model prema kojem se maloprodajne cijene formiraju kao da Srbija u potpunosti uvozi derivate iz Đenove, bez obzira na to što to nije slučaj i bez obzira na to da li rafinerija u Pančevu radi ili ne.

„Zatvaranje ili usporavanje rada rafinerije ne utiče na maloprodajne cijene goriva. S druge strane, država će imati iste prihode od akciza i PDV-a sve dok se potrošnja ne smanji“, objašnjava on.

Prema Rakićevim riječima, suštinski problem Srbije nisu derivati, već previsoke akcize i porezi.

„U svakoj litri goriva, građani i privreda plaćaju preko 100 dinara dažbina – oko 72 dinara akcize, nekoliko dinara za rezerve i obilježavanje, i na sve to PDV. Rafinerijska cijena je značajno niža, oko sedamdesetak dinara“, kaže on.

Zbog toga, ističe, Srbija već ima jedne od najviših potrošačkih cijena goriva u regionu.

Rakić naglašava da se trenutno cijena sirove nafte smanjuje, što povlači nadole i cijenu derivata na mediteranskim berzama.

„Ako se poštuje Pravilnik, ne može doći do poskupljenja. Priče o rastu cijena su čista psihologija i dio spekulativnih radnji na tržištu“, smatra on.

Dodaje da Srbija nikada u značajnijoj mjeri nije ni uvozila gotove derivate iz Đenove, već je uvozila sirovu naftu preko JANAF-a, koju je zatim prerađivala rafinerija u Pančevu.

Rakić odbacuje navode da će eventualni uvoz derivata poskupjeti zbog transporta.

Po njegovim riječima, mnoge druge luke i rafinerije – u Rumuniji, Bugarskoj, Mađarskoj ili Makedoniji – geografski su bliže od Đenove, što znači i niže logističke troškove.

„To je bila inscenirana priča da bi se NIS-u podigla osnovica za prodaju derivata na domaćem tržištu“, tvrdi Rakić.

Ukazuje i na to da rafinerija u Pančevu neće stati ako se prerađuje sirova nafta sa izvorišta u Vojvodini, što znači da bi rafinerija mogla da radi smanjenim kapacitetom.

Govoreći o pitanju prodaje učešća Gasproma u NIS-u, Rakić ocjenjuje da je gotovo nebitno ko će postati novi vlasnik, jer će poslovati u skladu sa domaćim pravilnicima i uredbama, dodajući da će imati identičnu poziciju monopola.

„Budući monopolista će i dalje proizvoditi derivate, a građani i privreda će trošiti derivate po najvišim potrošačkim cijenama u okruženju iz razloga što se na proizvodnu cijenu derivata dodaju previsoke akcize i PDV“, ističe Rakić.

Sankcije NIS-u stupile su na snagu 9. oktobra. Cijena dizela je od 10. oktobra do danas poskupjela za 10 dinara, a benzina za pet dinara.

Petrović smatra da ovaj rast cijena nema veze sa sankcijama NIS-a, već sa tržišnim kretanjem cijene dizela na berzi na Mediteranu, ukazujući da je i dizel u BiH poskupio.

„Iako cijena nafte pada, cijena nafte nije direktno korelisana sa cijenom dizela, jer imate preradu, a problem su prerađivački kapaciteti koji dovode često do rasta cijena dizela“, objašnjava Petrović.

I Kelić objašnjava da je za odgovor na ovo pitanje važno obratiti pažnju na to kako se formiraju veleprodajne cijene naftnih derivata u Srbiji.

Prema njegovim riječima, ključan faktor jeste cijena samog naftnog derivata na referentnom mediteranskom tržištu.

„Djeluje da je došlo do izvjesnog većeg rasta cijene dizela u odnosu na cijenu benzina bez obzira na kretanja u cijeni nafte. To znači da je došlo do izraženijeg rasta marže proizvođača dizela. Bitno je i to što u formiranju date cijene prema relevantnom pravilniku učestvuje i korektivni faktor čiju vrijednost na nedjeljnom nivou dogovaraju nadležna ministarstva i energetski subjekti. Očigledno da nije došlo do korekcije tog faktora koja bi uticala na smanjenje rasta cijena goriva“, objašnjava Kelić.

Međutim, Rakić smatra da je rast cijena goriva u posljednjih mjesec dana „čist psihološki trenutak“ i da nije bilo razloga za njihovo podizanje. Biznis.rs