Sadnja paprike i paradajza na otvorenom: Kada i kako obaviti rasađivanje

11.05.2026. | 11:44

Rasađivanje paprike i paradajza na otvorenom polju u našim agroekološkim uslovima uglavnom se obavlja tokom maja, kada je temperatura zemljišta iznad 15 stepeni i nema opasnosti od kasnih proljećnih mrazeva.

Paradajz i paprika najbolje uspijevaju na plodnim, dobro dreniranim zemljištima neutralne pH vrijednosti. Zato je prije rasađivanja neophodno adekvatno pripremiti zemljište.

Priprema počinje još u jesen, dubokim oranjem, unošenjem stajnjaka i trojnog NPK đubriva, prenosi Agroklub.

Nakon toga slijedi proljećno usitnjavanje, odnosno freziranje zemljišta kako bi se dobila mrvičasta struktura pogodna za razvoj biljaka. Tom prilikom dodaje se i trojno NPK mineralno đubrivo radi dodatnog poboljšanja plodnosti zemljišta.

Kaljenje rasada veoma je važno

S obzirom na to da paprika i paradajz pripadaju grupi toploljubivih biljaka, rasađivanje je najbolje obaviti desetak dana nakon posljednjeg mraza kako bi se zemljište dobro zagrijalo.

Na taj način biljkama se obezbjeđuju normalan rast i razvoj. Takođe, važno je da noćne temperature budu oko 10, a dnevne oko 15 stepeni.

Međutim, prije nego što se pristupi rasađivanju, biljke treba postepeno izlagati vjetru, suncu i promjenljivim temperaturama tokom desetak dana kako bi se što bolje navikle na spoljašnje uslove.

Ovaj proces naziva se kaljenje rasada i veoma je važan kako biljke ne bi doživjele ozbiljan stres zbog promjene životnog prostora.

Biljke se u početku iznose svega nekoliko sati dnevno, a zatim se postepeno povećava period njihovog izlaganja direktnoj sunčevoj svjetlosti.

Kako prepoznati kvalitetan rasad

Kvalitetan rasad podrazumijeva mladu biljku koja je prošla određene faze organogeneze, formirala četiri do deset pravih listova i ima dobro razvijeno, pravo stablo.

Samo tako razvijene biljke imaju predispoziciju da daju kvalitetan i visok prinos. U suprotnom može doći do problema i povećanja troškova proizvodnje.

Pravilan razmak sadnje je veoma važan

Paprika se na otvorenom polju sadi na međurednom rastojanju od 50 do 70 centimetara, dok je razmak biljaka u redu od 30 do 50 centimetara.

Kada je riječ o sadnji paradajza, međuredno rastojanje iznosi od 70 do 90 centimetara, a razmak biljaka u redu od 40 do 60 centimetara, što zavisi od bujnosti sorte ili hibrida.

Razmak sadnje u redu i između redova važan je zbog provjetrenosti, dostupnosti svjetlosti i mogućnosti međuredne obrade zemljišta.

Poslije rasađivanja najvažniji su zalivanje i zaštita

Nakon rasađivanja potrebno je fokusirati se na smanjenje stresa kod biljaka, redovno zalivanje, zaštitu od bolesti, štetočina i korova, kao i primjenu lako rastvorljivih đubriva sa povećanim sadržajem fosfora.

Sve ove mjere imaju cilj formiranje snažnog korjenovog sistema.

Kako bi biljke lakše podnijele stres izazvan promjenom životnog prostora, preporučuje se primjena aminokiselina.

Prva prihrana usmjerena je na proces ukorjenjavanja i obavlja se kada se biljke prime, mineralnim đubrivom formulacije 10:40:10.

Ne pretjerujte sa navodnjavanjem

Potrebno je voditi računa i o količini navodnjavanja, jer pretjerano zalivanje može dovesti do gušenja korijena i propadanja biljaka.

Prvo zalivanje obavlja se odmah nakon rasađivanja direktno u zoni korijena, vodeći računa da se ne kvase listovi kako ne bi došlo do razvoja bolesti.

Redovna njega ključ je dobrog prinosa

Mjere njege izuzetno su važne i potrebno ih je obavljati blagovremeno i pravilno.

Redovnim okopavanjem uništavaju se korovi i druge nepoželjne biljne vrste, dok se primjenom fungicida i insekticida sprečava pojava bolesti i smanjuje broj štetnih insekata.