Rat, nafta i El Ninjo: Zašto bi hrana uskoro mogla naglo da poskupi

06.08.2026. | 17:43 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Ratovi u Iranu i Ukrajini i vremenski fenomen El Ninjo stvaraju “savršenu oluju” visokih troškova i slabijih prinosa, koji su svijet doveli na prag novog talasa poskupljenja hrane, upozorio je Maksimo Torero, glavni ekonomista agencije UN-a FAO ( Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu).

Cijene hrane bile su glavni pokretač talasa inflacije širom svijeta 2022. godine, ali su ove godine za sada još relativno stabilne, napominje Rojters, a u pojedinim dijelovima sijveta čak su donekle usporile rast potrošačkih cijena koji su podstakli visoki troškovi energije.

Zašto bi cijene hrane ponovo mogle naglo da porastu

Vjerovatno je, ipak, riječ samo o zatišju pred buru, budući da više cijene nafte, manjak isporuka vještačkog đubriva iz regiona Persijskog zaliva, nestašica dizela u pojedinim dijelovima svijeta i ekstremni vremenski uslovi povećavaju troškove proizvodnje hrane.

To će se na kraju preliti i na potrošačke cijene, iako sa određenim zakašnjenjem, dodaje Rojters.

Ekonomista Torero: Rast cijena tek slijedi

“Očekujem da će cijene osnovnih poljoprivrednih proizvoda sada početi izraženije da rastu i da će do kraja godine početi da rastu (i) cijene hrane“, rekao je u intervjuu za Rojters glavni ekonomista UN FAO Maksimo Torero.

“Sljedeće godine one će sigurno porasti još snažnije“, dodao je Torero.

Prenos rasta cijena osnovnih poljoprivrednih proizvoda na krajnji prehrambeni proizvod traje otprilike tri do šest mjeseci, objasnio je ekonomista.

Iako su cijene pojedinih osnovnih prehrambenih proizvoda, poput pšenice, kukuruza I riže, proteklih mjeseci porasle, one uglavnom i dalje odražavaju relativno dobru žetvu, a ne očekivane poteškoće u narednoj godini.

Ormuski moreuz i energenti dodatno komplikuju situaciju

“Ormuski moreuz je problem koji utiče na sve ulazne elemente za osnovne poljoprivredne proizvode i poljoprivredne sisteme“, istakao je Torero.

Podsjeća da se nafta koristi u pakovanju, preradi i transportu, dok je prirodni gas sirovina za proizvodnju vještačkog đubriva.

Istovremeno, šteta koju su ukrajinski napadi nanijeli ruskoj naftno-gasnoj infrastrukturi usporila je izvoz dizela i prirodnog gasa, važnih inputa za proizvodnju hrane.

Problemi pogađaju poljoprivrednike širom svijeta

Pošto se cijene tih sirovina određuju na globalnom tržištu, to stvara probleme širom svijeta, iako bogatije zemlje imaju više novca da zaštite svoje proizvođače.

“O tome se govori u Evropi, SAD-u, Brazilu i Aziji“, rekao je Torero, istakavši da slaba zarada utiče na odluke poljoprivrednika o sjetvi.

Sjedinjene Američke Države mogu domaćom proizvodnjom da podmire potrebe za većinom ključnih inputa za poljoprivredu, ali bi poljoprivrednici koji uzgajaju devet osnovnih poljoprivrednih kultura naredne godine ipak mogli da zabilježe gubitak od 32 milijarde dolara ukoliko im savezna država ne pruži pomoć, objavilo je udruženje poljoprivrednika American Farm Bureau Federation.

Prema procjeni tog udruženja, svaka analizirana kultura ostaće ispod praga profitabilnosti u 2027. godini, računajući profitabilnost po hektaru zasijanih površina.

Svjetska sjetva pšenice i kukuruza već je smanjena u prva tri mjeseca rata u Iranu, a pojedini američki proizvođači okrenuli su se uzgoju soje jer zahtijeva manje vještačkog đubriva.

Vremenske nepogode

U Australiji, koja spada među najveće svjetske izvoznike poljoprivrednih proizvoda, žetva ozimih kultura trebalo bi da bude manja za 21 odsto, dijelom zbog znatno viših cijena goriva i vještačkog đubriva, ali i zbog neizvijesne dostupnosti ključnih sirovina i goriva.

Dodatne probleme donosi i ovogodišnji El Ninjo, koji bi, prema prognozama, trebalo da bude izuzetno snažan i značajno promijeni obrasce padavina.

To bi moglo da utiče na cijene osnovnih poljoprivrednih proizvoda i izazove ozbiljnu nesigurnost u snabdijevanju hranom za desetine miliona ljudi.

Tako monsun u Indiji već kasni, a količina padavina od početka avgusta manja je od prosjeka, što bi moglo da smanji proizvodnju riže i utiče na cijene širom svijeta.