Rast BDP-a uz pad industrije u Srpskoj: Gavran upozorava na dugoročne posljedice

12.08.2026. | 15:16 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Premda posljednje statistike govore da je realni rast ekonomije Republike Srpske viši za dva odsto, čime se i Vlada RS nedavno pohvalila, stvarnost nas spušta na zemlju, pokazujući da je naša industrijska baza značajno oslabila.

Obim prerađivačke industrije u prošloj godini realno je opao za čak 4,6 odsto, pokazuju posljednji statistički izvještaji o bruto domaćem proizvodu Republičkog zavoda za statistiku.

Prema ovom izvještaju, u padu je i rudarstvo koje je smanjilo obim proizvodnje za 2,5 odsto. Negativan predznak ima i proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom koji su niži za 0,3 odsto.

Iako je nominalna bruto dodata vrijednost (vrijednost proizvedenog izražena u aktuelnim cijenama) u Srpskoj porasla sa 1,995 na 2,092 milijarde KM, to posljedica rasta cijena, dok je stvarni obim proizvodnje pao, pokazuje ovaj izvještaj.

Da napomenemo i da je rast od 6,1 odsto zabilježila oblast informacija i komunikacija, a finansije i osiguranje 4,8 odsto. Raslo je i ugostiteljstvo za 4,2 odsto, građevinarstvo 3,6 odsto, te trgovina 3,4 odsto.

Ekonomista Igor Gavran smatra da bez rasta industrijske proizvodnje nema stvarnog ekonomskog razvoja, a da podaci pokazuju da su tri industrijska sektora u Srpskoj prošle godine bila značajnom u minusu.

“Jedini održiv i smislen rast BDP-a je onaj gdje realno (ne samo nominalno) raste industrijska proizvodnja. Može se fantazirati o turizmu, uslugama generalno i ko zna čemu sve ne, ali jedini stvarni ozbiljan rast ekonomije jeste onaj koji primarno nosi rast industrijske proizvodnje“, kaže Gavran za Capital.

Gavran tvrdi da ako industrijska proizvodnja pada, onda ni nema rasta ekonomije, kako se to pokušava prikazati.

Napominje da nije slučajno da je danas kineska ekonomija najjača na svijetu, baš zato što kod njih dominira industrija i proizvodnja konkretnih dobara.

“Zapad se oslanjao na fantazije iz sektora usluga i vidimo gdje ih je to dovelo. Vidimo kako ekonomija Evropske unije propada, prije svega, zbog pada industrije. Vidjeli smo i u prošlosti kako je BiH jedino imala uzlaznu pitanju i stvarni rast, tačnije enorman razvoj, isključivo u godinama i decenijama socijalizma, kada se gradila i rasla industrija“, kaže Gavran.

Objašnjava da ovi pokazatelji, iako nisu najgori mogući, ipak jesu jako loši, jer industrijska proizvodnja pada u cijeloj državi, uključujući Republiku Srpsku.

To znači propadanje industrije i ekonomije, kao i da nema stvarnog rasta i razvoja.

„Rekao bih, nema budućnosti. Ovo bi trebale biti centralne teme i izborne kampanje, ali nažalost nisu. Republika Srpska mirno posmatra kako joj stoji Rafinerija nafte u Brodu, zaustavljena iz obijesti vlasnika koji nikada nije ispunio uslove privatizacije, nego je povećao zaduženost i sahranio naftnu industriju. Mirno se posmatra gašenje rudnika u Ljubiji, Elektroprivreda se urušava već godinama. Sve su ovo jedine moguće posljedice“, kaže Gavran.