Radnika fali, a više od polovine žena bez posla: Zašto je toliki jaz u Srpskoj FOTO

Ognjen Jokić | BL Portal

14.09.2026. | 11:30 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Dok poslodavci u Republici Srpskoj sve teže pronalaze radnike, manje od polovine žena od 15 do 64 godine ima posao. Taj raskorak otvara pitanje koliko domaće radne snage ostaje neiskorišćeno i šta žene sprečava da se zaposle.

Prema rezultatima Ankete o radnoj snazi Republičkog zavoda za statistiku za period od aprila do kraja juna 2026. godine, stopa zaposlenosti žena iznosi 47,3 odsto, a muškaraca iste dobi 70,2 odsto.

Praktično, na svakih 100 žena radi njih 47, dok među 100 muškaraca posao ima njih 70. Razlika je gotovo 23 procentna poena.

Zaposlenost žena ipak raste. U istom periodu prošle godine iznosila je 45,9 odsto, a početkom ove godine 43,1 odsto. Uprkos pomaku, jaz ostaje veliki.

Traže hiljade radnika, zapošljavanje ne prati potrebe

Poslodavci su Zavodu za zapošljavanje RS tokom prvih sedam mjeseci ove godine prijavili potrebu za 6.553 radnika, što je 18,4 odsto više nego u istom periodu 2025.

Najviše su traženi prodavci, medicinske sestre i tehničari i obućari. Radnika nedostaje i u građevinarstvu, proizvodnji, saobraćaju, zdravstvu i IT sektoru.

Istovremeno, realizovano je 3.399 zapošljavanja, samo 114 više nego godinu ranije. Sa evidencije Zavoda zaposleno je 1.565 ljudi.

Zavod upozorava da rast zapošljavanja ne prati potrebe poslodavaca i da je sve teže pronaći osobe sa odgovarajućim zanimanjem, znanjem i iskustvom.

Slobodno radno mjesto nije dovoljno

Sama stopa zaposlenosti ne otkriva koliko žena ne može pronaći odgovarajući posao, koliko ih je odustalo od traženja, a koliko zbog radnog vremena, niskih plata ili porodičnih obaveza ne može prihvatiti ponuđeno zaposlenje.

Dio mogućeg objašnjenja nudi istraživanje UN Women za BiH, prema kojem žene dnevno provode više od šest sati obavljajući neplaćene kućne poslove i brinući o djeci, starijima i drugim članovima porodice. Muškarci na iste obaveze troše nešto više od tri sata.

Zato za jednu porodicu nije presudno samo postoji li slobodno radno mjesto. Važni su i ponuđena plata, smjenski rad, dostupnost vrtića i cijena čuvanja djeteta. Ako zarada jedva pokriva dodatne troškove koje zaposlenje donosi, prostor za odluku postaje znatno uži.

Nema posao, ali nije nužno nezaposlena

Podatak da manje od polovine žena radi ne znači da su sve ostale nezaposlene. Među njima su učenice, studentkinje, žene koje brinu o domaćinstvu, one koje su odustale od traženja posla i druge ekonomski neaktivne osobe.

Prema metodologiji ankete, nezaposlenom se smatra osoba koja nema posao, aktivno ga traži i spremna je da počne raditi. Procijenjena stopa nezaposlenosti žena iznosi 12,9 odsto, naspram 5,5 odsto kod muškaraca, ali je Zavod oba podatka označio kao manje pouzdana.

Nisu, dakle, sve žene bez posla raspoložive za zapošljavanje. Ali ako privredi nedostaju radnici, dio odgovora moraće da potraži i u tome pod kojim uslovima žene mogu da prihvate posao.