Projekat magnezijuma na Kupresu dobio analizu: Tehnologija ocijenjena kao pouzdana

10.04.2026. | 15:17

Nakon izrade stručne analize koju su proveli Rudarsko-geološko-naftni i Metalurški fakultet Univerziteta u Zagrebu, projekat proizvodnje magnezijuma na području Kupresa dobio je sveobuhvatnu tehničku i naučnu podlogu za dalju raspravu. U nalazu se ističe da je riječ o dokazanoj i pouzdanoj tehnologiji, dok investitor naglašava da se projekat izgradnje proizvodnog pogona neće razvijati suprotno zakonu, standardima EU niti bez podrške lokalne zajednice.

Riječ je o multidisciplinarnom dokumentu koji obuhvata tehnološke, geološke, hidrogeološke, energetske i ekološke aspekte planiranog postrojenja, s posebnim fokusom na specifičnosti kraškog područja Kupreške visoravni.

Ključni nalazi analize

Prema dostupnim podacima, analiza ukazuje da aluminotermijski proces spada među tehnologije koje se već koriste u industrijskoj praksi proizvodnje magnezijuma, uz mogućnost smanjenja emisija u odnosu na tradicionalne metode, pod uslovom primjene odgovarajućih zaštitnih mjera i kontinuiranog nadzora.

Među istaknutim elementima su: potencijalno smanjenje emisija u odnosu na klasične procese, korištenje zatvorenih sistema vode, mogućnost iskorištavanja nusproizvoda i visok nivo tehnološke razvijenosti procesa.

Istovremeno, u analizi se naglašava da je područje Kupresa hidrogeološki osjetljivo, zbog čega bi bilo nužno kontinuirano praćenje podzemnih voda, što se navodi kao standardna praksa za ovakve projekte.

Analiza kao informativna osnova

Naglašeno je da dokument ne predstavlja regulatorni akt niti zamjenu za studiju uticaja na životnu sredinu, već dodatni stručni materijal koji može poslužiti kao osnova za donošenje odluka nadležnih institucija i lokalne zajednice.

Ranije je postojala odluka Opštinskog vijeća Kupres da se angažuje nezavisno stručno tijelo za analizu projekta, ali nikada nije objavljeno ko je angažovan i da li je sprovedena pomenuta odluka.

Novi regulatorni kontekst na Kupresu

U međuvremenu se oglasio i direktor BH Magnezija Jan Wever, koji je negodovao zbog ograničenja koje je donijela Opština Kupres.

“Želimo napomenuti da je pravo opštine donijeti svoju odluku i mi se ne namjeravamo miješati u taj proces, niti to možemo. Smatramo važnim naglasiti kako ovakve odluke moraju biti donesene transparentno i usklađene s postojećim postupcima koji su u toku. Donošenje novih ograničenja tokom trajanja postupaka, bez jasne komunikacije i uključenja svih relevantnih učesnika, dovodi i nadležne institucije i investitora u situaciju pravne i proceduralne neizvjesnosti kakva nije uobičajena u ozbiljnom investicionom okruženju”, poručio je Wever.

U proteklom periodu na području Kupresa donesene su nove zone zaštite voda, koje bi mogle uticati na mogućnost realizacije projekta, ali i na druge aktivnosti u tom području.

“Do danas se niko iz opštine nije obratio investitoru kako bi obavijestio da se zemljište u vlasništvu kompanije BH magnezij/minerali d.o.o. nalazi u planiranoj ili postojećoj vodozaštitnoj zoni. Takođe nije zaprimljen nijedan službeni dokument, ni prije donošenja odluke niti nakon odluke opštine”, istakao je investitor.

“Ova analiza bila je potrebna kako bi svi, od lokalnog stanovništva do donosilaca odluka, imali pristup stručnim i relevantnim informacijama. Smatramo da je to minimum odgovornosti u ovakvom projektu. Mjesecima smo gledali kako se manipuliše informacijama i dovodi javnost u zabludu, predstavljanjem od lica koja za to nisu bila stručna niti su radila u pravom interesu građana Kupresa. Kupres treba štititi svoju prirodu i paralelno razvijati privrednu djelatnost, u suprotnom će se nastaviti postojeći demografski trendovi, a to vjerujem niko dobronamjeran ne želi”, dodao je Wever.

Ove odluke otvaraju dodatna pitanja u vezi s usklađivanjem prostornih planova, zaštitom životne sredine i potencijalnim investicijama, što će, kako se očekuje, biti predmet daljih procedura i analiza.

Širi ekonomski kontekst

Prema procjenama koje se navode u vezi s projektom, njegov eventualni razvoj mogao bi imati ekonomske efekte kroz lanac dobavljača, uslužne djelatnosti i zapošljavanje. Prema ekonomskoj analizi, oko 103 miliona KM godišnjih operativnih troškova ostaje u BiH, dok ukupan godišnji učinak na domaću ekonomiju dostiže oko 188 miliona KM kroz lanac dobavljača, usluge i potrošnju domaćinstava.

Uz više od 30 miliona KM godišnjih fiskalnih efekata za BiH, riječ je o projektu koji ima potencijal biti važan doprinos industrijskom razvoju, zaposlenosti i javnim prihodima države, pokazala je analiza.

Istovremeno, konačna realizacija zavisiće od više faktora, uključujući regulatorne procedure, procjene uticaja na životnu sredinu te stavove lokalne zajednice i nadležnih institucija.

Stručna analiza tako predstavlja jedan od elemenata u širem procesu odlučivanja, koji uključuje i ekološke, pravne i društvene aspekte potencijalne investicije.

Bez obzira na nalaze ove ili bilo koje druge analize, investitor ističe da se pogon za proizvodnju magnezijuma na ovoj lokaciji neće razvijati bez podrške lokalne zajednice, ali naglašava da ostaje otvoren za razvoj na drugoj lokaciji, koja će biti usklađena sa prostornim planom, zonama i drugim propisima, piše Klix.

“Ukoliko do takvog ishoda zaista dođe, gubitak višemilionske investicije ne samo za Kupres, nego i cijelu BiH, može značiti da još uvijek šalje poruku ostalim investitorima i evropskoj zajednici da BiH nije stabilno okruženje, spremno za razvoj i prihvatanje ozbiljnih investicija, pa ni evropskih standarda”, navodi investitor.