FOTO: BL PORTAL / ILUSTRACIJA / ARHIVA
Poslije novog rasta plata Trivić upozorava: Zovu me i oni koji me nikada nisu zvali FOTO
09.07.2026. | 16:14
Dodaj BL Portal kao Google izvor
Povećanje plata od pet odsto zaposlenima u javnom sektoru Republike Srpske, koje je danas izglasano u Narodnoj skupštini, ponovo je otvorilo pitanje odnosa između javne potrošnje i privrede koja taj budžet finansira. Dok Vlada ovu mjeru predstavlja kao odgovor na rast troškova života i pokušaj očuvanja životnog standarda zaposlenih, poslodavci uvjeravaju da kontinuirano brži rast plata u javnom nego u realnom sektoru dugoročno narušava ravnotežu na tržištu rada.
Iako je namjera Vlade da kroz novo povećanje ublaži posljedice rasta troškova života, ni sindikati ni poslodavci nisu u potpunosti zadovoljni predloženim rješenjem. Sindikati smatraju da je povećanje dobrodošlo, ali nedovoljno i da ne ispravlja postojeće platne odnose, dok poslodavci upozoravaju da javni sektor ne bi smio rasti brže od realnog sektora koji obezbjeđuje najveći dio budžetskih prihoda.
O ekonomskim posljedicama nove povišice, stanju u privredi i sve izraženijem nedostatku radne snage za BL portal govori potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić.
“Privreda ne može pratiti taj tempo”
Trivić kaže da privreda razumije potrebu za rastom plata usljed inflacije, ali smatra da tempo povećanja u javnom sektoru nije održiv ukoliko ga realni sektor ne može ispratiti.
„Ja mislim da plate u privredi ne mogu rasti 10 odsto. Nama iz privrede se ne sviđa kada plate u javnom sektoru rastu brže nego u privatnom. Na kraju te poreze zarade naši radnici. Evidentno je da imamo inflaciju i da plate moraju rasti, ali treba da svi budemo u istom statusu, i radnici u privatnom i radnici u javnom sektoru, te da pratimo jedni druge koliko je to moguće“, rekao je Trivić za BL portal.
Podsjeća da su zvanični podaci za prošlu godinu pokazali rast plata od osam do devet odsto, dok je povećanje u realnom sektoru bilo nešto manje.
Dodaje da poslodavci ne znaju iz kojih će se izvora finansirati novo povećanje plata, posebno nakon nedavnih zaduženja i rebalansa budžeta Republike Srpske, ali smatra da je planirano povećanje ipak „malo previše u odnosu na plate u privredi“.
Inflaciju ne pokreću veće plate
Na pitanje da li će dodatni novac u javnoj potrošnji podstaći novi rast cijena, Trivić ne očekuje takav scenario.
„Pumpanje novca se neće negativno odraziti na inflaciju. Taj novac koji se digne kao kredit i gurne u potrošnju dolazi do svih nas koji smo u lancu. To neće gurati inflaciju, nju guraju cijene“, objašnjava Trivić.
Dodaje da trgovci cijene ne formiraju zbog povećane potrošnje, već prije svega zbog rasta vlastitih troškova.
„Trgovci dižu cijene prema rastu svojih troškova, a njihove troškove dižu njihove plate. U tom smislu ne može imati negativan efekat, može se samo pojaviti više novca koji će se više puta pokrenuti između svih nas koji smo negdje u privredi“, ističe on.
Prerađivačka industrija plaća najveću cijenu
Ipak, upozorava da rast plata koji nije praćen rastom produktivnosti ostavlja ozbiljne posljedice po realni sektor, posebno po prerađivačku industriju.
„Naši podaci kažu da smo u posljednje četiri godine izgubili 20 odsto radnih mjesta u prerađivačkoj industriji, što samo po sebi govori da nerealni rast plata koje ne možemo zaraditi u privredi direktno utiče na broj radnih mjesta“, upozorava Trivić.
Podsjeća da se privatni sektor već šest ili sedam godina suočava sa stalnim pritiscima na rast plata.
„Od deklarativnog određivanja minimalca, preko rasta plata u javnom sektoru, pa do opšteg rasta cijena. Neki se uspješno izbore sa tim pritiskom, a neki ne“, kaže Trivić.
Svake godine nestane oko 4.000 radnika
Pored pritiska na troškove poslovanja, privreda se suočava i sa sve izraženijim nedostatkom radne snage. Zbog toga se, kaže Trivić, sve veći broj poslodavaca okreće zapošljavanju stranih radnika.
„Zovu me i oni koji me nikada nisu zvali da im se pomogne da nađu strane radnike. Naš generalni problem je demografija. Na godišnjem nivou nam 13 do 14 hiljada ljudi ide u penziju, a svega devet hiljada djece izlazi iz škola. Mi svake godine gubimo četiri hiljade radnika. Ukoliko želimo zadržati ova radna mjesta i poreske prihode, moramo obezbijediti dolazak nekih drugih radnika“, ističe Trivić za BL portal.
Ipak, smatra da je odlazak domaće radne snage posljednjih godina usporen.
„Nama je odlazak radnika zaustavljen u posljednje dvije godine. Evidentno je da mi više nemamo ljudi koji bi radili, ali mislim da je nama ovdje ipak puno bolje nego što pričamo“, zaključio je Saša Trivić.
