Oprezni optimizam: Hoteli u Hrvatskoj pune kapacitete, ali nedostatak radnika brine

01.04.2026. | 14:06

Iako su svi zabrinuti zbog rata na Bliskom istoku i njegovih mogućih posljedica, rezervacije tokom ljetne sezone u hrvatskim hotelima i kampovima trenutno su na prošlogodišnjem nivou i vlada oprezni optimizam.

Sektor je, međutim, manje optimističan u pogledu profitabilnosti poslovanja, koja će ove godine nastaviti da opada, jer rast troškova ne prati rast prihoda. Efekat pritiska na marže se isplaćuje investicije se smanjuju, pokazuje istraživanje koje je u martu sproveo Deloit u saradnji sa Hrvatskim udruženjem hotelijerskih preduzetnika (UPUHH) i Hrvatskim turističkim udruženjem (HUT).

Anketa je sprovedena između 6. i 17. marta i obuhvatila je turističke kompanije koje zajedno imaju ukupno 259 hotela i kampova sa preko 51.000 smještajnih jedinica. Pokazala je da većina objekata, 55 odsto, trenutno bilježi stabilan status turističkih rezervacija za sezonu u poređenju sa istim periodom prošle godine, a 33 odsto njih je zabilježilo povećanje rezervacija od 3 do 6 odsto.

Razlike po destinacijama

Optimistični su i u pogledu predsezone i 80 odsto njih bilježi povećanje rezervacija za Uskrs u poređenju sa posljednjom uporedivom 2023. godinom. Naime, Uskrs ove godine pada mnogo ranije nego prošle godine, i to će biti potrebno uzeti u obzir prilikom analize rezultata, napomenuo je Veljko Ostojić, direktor HUT.

– Hoteli za Uskrs očekuju 150.000 do 190.000 gostiju, koji će provesti između 500.000 i 550.000 noćenja, a biće otvoreno oko 60 odsto hotela. Kada je u pitanju sezona, situacija se razlikuje u zavisnosti od destinacije. Tako sjeverni i centralni Jadran, koji obično privlače najviše gostiju iz EU koji dolaze drumskim putem, imaju stabilne rezervacije bez otkazivanja. Čak i u slučaju povećanja cijene goriva, ne očekujemo da će ljudi koji su odlučili da dođu na Jadran automobilom odustati od svog odmora jer umjesto 50 evra za gorivo, moraju da plate 100 evra. Međutim, južne destinacije i Zagreb bilježe otkazivanja i imaju veće izazove u dolascima sa udaljenih tržišta, posebno onih koji dolaze preko Dubaija ili Dohe – rekao je Ostojić.

Anketa je pokazala da većina objekata (81%) očekuje da će se 2026. godine ponoviti nivo noćenja kao prošle godine, dok 14 odsto očekuje povećanje do 3 odsto. Međutim, većina, 64 odsto, očekuje izraženiji trend rezervacija u posljednjem trenutku u odnosu na prošlu godinu. Nadaju se da će i naša najvažnija tržišta, koja trenutno bilježe pad rezervacija, pratiti ovaj trend, a to su Nijemci, Austrijanci, Velika Britanija i Holanđani. S druge strane, ispitanici primjećuju povećanje rezervacija sa hrvatskog tržišta, kao i Slovenije i Mađarske.

Cijene neće porasti više od najavljene stope inflacije, kažu u sektoru – 72 odsto objekata planira povećanje prosječne dnevne cijene (ADR) između 3-6 odsto u odnosu na prošlu godinu ove sezone, a najizraženiji rast očekuje se u segmentima hotela i kampova sa 4 i 5 zvjezdica.

Pritisci na troškove

Vjeran Buljan iz kompanije Deloit otkrio je da su kompanije pod pritiskom novih povećanja troškova ove godine, i veoma je vjerovatno da će se taj pritisak povećati u poređenju sa očekivanjima iz ankete zbog produbljivanja energetske krize. Kao rezultat značajnih pritisaka na troškove sa posebnim akcentom na troškove rada i energije, očekuje se dodatni pritisak na profitne marže turističkih kompanija. Čak 76 odsto kompanija očekuje da će rast troškova ponovo premašiti rast prihoda, što bi bila treća godina zaredom takvog scenarija u turizmu. Očekuje se da će troškovi rada nastaviti da rastu, pri čemu 40 odsto očekuje rast troškova rada od 3 do 6 odsto, 30 odsto između 6 i 10 odsto, a 29 odsto očekuje rast iznad 10 odsto.

Zato skoro 59 odsto kompanija planira da u naredne dvije godine investira manje ili jednako iznosima iz prethodnog perioda, dok će se 42 odsto koji planiraju povećanje kapitalnih ulaganja prvenstveno fokusirati na rekonstrukciju.

Više od 80 odsto ispitanika ne očekuje pad potražnje za turističkim uslugama u naredne dvije godine, pri čemu većina očekuje blagi porast, prije svega među većim hotelima. Hotelijeri kao najveće rizike za svoje poslovanje u budućnosti vide pad potražnje sa važnih tržišta, nedostatak radne snage i percepciju Hrvatske kao precijenjene destinacije, prenosi Jutarnji list.