Nova energetska kriza trese planetu: Nafta preko 108 dolara, redovi na pumpama i strah od reprize 1979. godine

16.09.2026. | 11:54 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Dok se u Evropi uglavnom raspravlja o tome koliko će poskupeti benzin i dizel, kombinacija rasta prinosa na američke dugoročne obveznice i skupe energije već izaziva ozbiljne ekonomske i političke posljedice širom svijeta.

Upojedinim državama formiraju se kilometarski redovi ispred benzinskih stanica, ograničava se količina goriva koju građani mogu da kupe, uvode se restrikcije električne energije, a prevoznici organizuju štrajkove i blokade saobraćajnica, prenosi BlicBiznis.

Istovremeno rastu budžetski izdaci za subvencije, pritisak na nacionalne valute i troškovi zaduživanja država.

Kriza podsjeća na period od 1979. do 1982. godine

Najbliža istorijska analogija sadašnjim događajima jeste period od 1979. do 1982. godine, kada se realna cijena nafte za zemlje u razvoju više nego udvostručila, dok je američka centralna banka snažno podizala kamatne stope kako bi obuzdala inflaciju.

Dolar je između 1980. i 1982. godine efektivno ojačao za oko 25 odsto, a brojne prezadužene države počele su da se suočavaju sa ozbiljnim finansijskim problemima. Među njima je bila i tadašnja SFRJ.

Današnja situacija mogla bi da bude još složenija. Početkom osamdesetih godina javni dug Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke i Francuske iznosio je između 30 i 40 odsto bruto domaćeg proizvoda, dok je italijanski dug bio između 60 i 66 odsto BDP. Danas su javni i privatni dugovi znatno veći, a dodatni rizik predstavljaju rat u Ukrajini i poremećaji u Ormuskom moreuzu.

Brent premašio 108 dolara
Dodatnu zabrinutost izazvalo je oštećenje saudijskog naftovoda East West Pipeline. Riječ je o strateškom pravcu kojim se nafta sa istoka Saudijske Arabije transportuje do luke Janbu na Crvenom moru, čime se zaobilazi Ormuski moreuz.

Nakon napada obustavljen je utovar nafte u Janbuu, dok je dio saudijskih isporuka namenjenih Evropi otkazan. Cijena nafte Brent potom je premašila 108 dolara za barel.

Istovremeno su prinosi na američke desetogodišnje i tridesetogodišnje obveznice dostigli najviši nivo od 2007. godine. To dodatno povećava troškove zaduživanja zemalja koje već imaju visoke dugove i zavise od uvoza energenata.

U Indoneziji gorivo ograničeno na tri litra

Indonezija, koja ima oko 287,2 miliona stanovnika, suočila se sa kilometarskim redovima ispred benzinskih stanica.

Lokalne vlasti poslale su dio državnih službenika da radi od kuće kako bi smanjile saobraćaj i potrošnju goriva. Produženo je radno vreme pumpi i povećane su isporuke, ali su uprkos tome izbili protesti radnika i studenata.

Otvorena je i posebna modularna benzinska stanica namijenjena isključivo motociklima. Uveden je sistem kupovine prema parnim i neparnim registarskim oznakama, dok je vozačima motocikala dozvoljeno da natoče najviše tri litra subvencionisanog benzina niže oktanske vrednosti.

Razmjere problema posebno su velike ako se uzme u obzir da Indonezija ima 1,7 puta više registrovanih motocikala nego što Njemačka ima stanovnika.

Bangladeš plaća sve skuplji LNG

Bangladeš ima oko 170 miliona stanovnika, a više od 40 odsto proizvodnje električne energije zavisi od uvoznog tečnog prirodnog gasa.

Glavni dobavljač bio je Katar, čiji je izvoz pogođen poremećajima u Ormuskom moreuzu. Bangladeš je zbog toga morao da se okrene spot tržištu, na kojem je cena LNG više nego udvostručena.

Posljedice su česti prekidi u snabdijevanju električnom energijom i usporavanje industrijske proizvodnje.

Država je i prije aktuelne krize izdvajala gotovo četiri odsto BDP za subvencionisanje električne energije i gasa. Svako novo povećanje troškova uvoza sada znači manje novca za infrastrukturu, zdravstvo i razvoj.

Egiptu mjesečni račun porastao na 1,65 milijardi dolara

Egipat se istovremeno suočava sa energetskim i dužničkim problemima. Zbog pada domaće proizvodnje prirodnog gasa, zemlja je ponovo postala veliki uvoznik.

Prema proračunima Rojtersa, mesečni račun za uvoz približno iste količine prirodnog gasa porastao je sa oko 560 miliona na 1,65 milijardi dolara.

Kairo pregovara o višegodišnjim ugovorima za LNG koji bi zemlju mogli da koštaju između osam i 11 milijardi dolara godišnje.

Egipat istovremeno ima visok javni dug, velike obaveze refinansiranja i godinama zavisi od programa Međunarodnog monetarnog fonda i priliva stranog kapitala.

MMF procenjuje da bi rast svjetske cijene nafte od deset dolara povećao egipatski budžetski deficit za oko 0,3 odsto BDP.

Vlada je već podigla cijene goriva i javnog prevoza, smanjila količinu goriva namijenjenu državnim vozilima za 30 odsto, usporila energetski zahtjevne državne projekte i uvela rad od kuće za deo zaposlenih.

Štrajkovi na Filipinima, blokade u Gvatemali

Na Filipinima, koji imaju oko 115 miliona stanovnika, cijene goriva početkom septembra porasle su za gotovo pet pezosa po litru u samo jednoj sedmici.

Ministarstvo energetike kao glavne razloge navelo je sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, kao i slabljenje pezosa prema dolaru.

Transportni sindikat MANIBELA odgovorio je dvodnevnim nacionalnim štrajkom javnog prevoza.

U Gvatemali su prevoznici blokirali glavne saobraćajnice i dovezli autobuse ispred Kongresa i predsjedničke palate.

Parlament je hitno usvojio zakon kojim je maksimalna cena dizela i običnog benzina ograničena na 39 kecala po galonu. Otvoren je i interventni fond vrijedan 2,5 milijardi kecala.

Trošak goriva time nije nestao, već je sa vozača prebačen na državni budžet.

Evropa zasad ima dovoljno goriva, ali cijene naglo rastu

Evropska komisija je 8. septembra saopštila da u Evropskoj uniji nema neposrednog rizika za sigurnost snabdijevanja naftom i derivatima.

Rafinerije su povećale proizvodnju, pronađeni su alternativni dobavljači, a komercijalne i interventne zalihe trenutno su dovoljne.

Ipak, problem predstavljaju cijene i njihov uticaj na privredu i životni standard građana. Poremećaji u Hormuškom moreuzu smanjili su evropsko snabdijevanje dizelom i avionskim gorivom za približno četvrtinu, dok su zalihe pale na najniži nivo u posljednjih 12 godina.

Evropska cena dizela od početka sukoba između SAD i Irana porasla je za više od 70 odsto.

Dizel u Portugalu 2,169 evra po litru

Njemačka, Španija, Portugal, Italija, Poljska i Austrija već traže zajednički evropski odgovor na vanredne profite naftne industrije.

Portugal se suočio sa protestnim kolonama i masovnim trubljenjem na mostu 25. april, nakon što je dizel dostigao rekordnu cijenu od 2,169 evra po litru.

U Francuskoj se rast cijena energije prepliće sa problemom javnog duga, koji je dostigao 117,6 odsto BDP. Trošak kamata u ovoj godini procenjen je na oko 65 milijardi evra.

Francuski sindikati protestuju zbog plata, troškova života i mogućih budžetskih ušteda, dok država ima sve manje prostora da novim subvencijama ublaži posledice energetske krize.

Visoke cijene goriva povećavaju političko nezadovoljstvo i u Njemačkoj, gdje dizel dostiže oko 2,40 evra po litru.

Norveška leži na nafti, a dizel košta 2,56 evra

Koliko su poremećaji veliki pokazuje i cijena dizela u Hongkongu, koja je dostigla 4,04 evra po litru.

Još je upečatljiviji primjer Norveške, jedne od najbogatijih evropskih zemalja i velikog proizvođača nafte i gasa. Cijena dizela u toj zemlji 7. septembra iznosila je 2,56 evra po litru, nakon rasta od 28,3 odsto za samo mjesec dana.

Evropa zbog viših prihoda, strateških rezervi, razvijenih finansijskih tržišta i mogućnosti subvencionisanja stanovništva za sada blaže osjeća posledice krize. Međutim, nastavak rasta cijena nafte, gasa i troškova zaduživanja mogao bi da izvrši snažan pritisak na privredu, državne budžete i životni standard građana.