MMF upozorava: Svijetu prijeti dužnička kriza, ekonomista otkriva šta nas čeka

20.10.2026. | 16:55 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Inflacija raste, ekonomski rast je slab, a svijetu prijeti dužnička kriza, upozorava Međunarodni monetarni fond (MMF). Može li rješenje da ponudi ekonomska teorija čiji su tvorci nedavno nagrađeni Nobelovom nagradom?

Dragan Đuričin, redovni član Svjetske akademije umjetnosti i nauka i član Savjetodavnog odbora Uneska, izjavio je za RTS da živimo u vremenu u kojem je geopolitika potisnula ekonomiju, dok teorija nobelovaca nije nastala u okolnostima u kojima spoljni i asimetrični šokovi presudno utiču na ponašanje privrednih subjekata.

Robert E. Hol i Majkl Vudford značajni su predstavnici ekonomske teorije koja proučava vezu između odluka pojedinaca i preduzeća i kretanja u cjelokupnoj privredi. Njihovi radovi doprinijeli su razvoju makroekonomskih modela koji objašnjavaju kako mikroekonomske odluke utiču na makroekonomsku ravnotežu.

Teorijski pristupi ove vrste pomogli su ekonomistima da bolje razumiju i analiziraju finansijske krize, uključujući i globalnu krizu koja je počela 2008. godine.

Ekonomija u doba geopolitičkih sukoba

Dragan Đuričin kaže za RTS da je ekonomski sistem nelinearan, što znači da ne postoji uvijek srazmjera između ulaganja i rezultata, niti garancija da će veća ulaganja donijeti očekivani efekat.

“Ekonomija i nije prava nauka u strogom značenju tog pojma, kao što su prirodne nauke, jer nema jasnu i nedvosmislenu paradigmu, odnosno skup pravila i metoda koji se mogu primijeniti u svakoj situaciji. To je uglavnom holistički pristup, zasnovan na pokušajima i greškama, kao i na dobroj intuiciji koju razvija teorija”, objašnjava Đuričin.

Prema njegovim riječima, živimo u vremenu u kojem je geopolitika potisnula ekonomiju. Sankcije i kontrasankcije, carine i kontracarine, posrednički i direktni ratovi obilježavaju međunarodne odnose, a geopolitičke mjere imaju i ozbiljne ekonomske posljedice.

“Teorija koja je dobila Nobelovu nagradu odnosi se na ‘normalne’ situacije. Ideja je da svaki privredni subjekt ima očekivanja o svojoj dugoročnoj potrošnji. Na agregatnu tražnju utiče potrošnja pojedinaca, ali i investiciona potrošnja preduzeća, banaka i drugih subjekata”, ističe Đuričin.

Napominje da se teorijskim modelima ne mogu predvidjeti sva kretanja, poput svakodnevnih promjena cijena nafte. Kako kaže, svjedoci smo iracionalnih situacija koje ekonomski sistem dovode u stanje neizvjesnosti i nestabilnosti.

“Posljedice mogu biti negativan privredni rast, visoka inflacija, nezaposlenost i socijalne tenzije. Takve okolnosti najteže pogađaju siromašne, a nezadovoljstvo je sve vidljivije i u Evropi”, ocjenjuje Đuričin.

Panika 2008. godine

Govoreći o globalnoj finansijskoj krizi iz 2008. godine, Đuričin podsjeća da su joj doprinijele greške u vođenju ekonomske politike, kao i prekomjerno zaduživanje radi kupovine nekretnina.

Problem je dodatno produbljen odobravanjem kredita bez odgovarajućeg obezbjeđenja, odnosno hipoteka koje su potom pretvarane u složene finansijske instrumente.

“Stvorena je spirala koja je dovela do spekulativnog balona. Potom je nastala finansijska panika, jer je sve to trebalo pretvoriti u gotovinu. Baloni su pukli, a štednja je bila na nuli”, navodi Đuričin. (RTS)