Kojadinović konkretno o sudbini radnih mjesta: Gubi se muzej blagostanja Njemačke
08.10.2025. | 13:39Kompanije poput Miele, Bosch, Bayer i druge ukidaju hiljade radnih mjesta. Tokom 2024. godine nestalo je 146.000 radnih mjesta u industriji, dok je na stavci privremeno zapošljavanje izgubiljeno 51.000 poslova. Nasuprot tome, u zdravstvu je otvoreno 137.000 novih radnih mjesta, a u javnom sektoru još 45 hiljada.
Ovo je dio strukturne promjene – prelazak sa industrije ka državnim i državno povezanim uslugama. Njemačka industrijska proizvodnja je od 2018. godine u strukturnom padu. Kompanije gube međunarodne tržišne udjele i smanjuju broj zaposlenih.
U avgustu 2025. broj nezaposlenih je prvi put poslije 15 godina premašio tri miliona, upozorava dr Miroslav Kojadinović, član komisije za energetsku efikasnost pri njemačkom Bundestagu.
U svojoj analizi ističe i sljedeće:
Ključni problem: podijeljeno tržište rada
To što se broj izgubljenih i novostvorenih radnih mjesta otprilike izjednačava, nije dovoljno da se očuva dosadašnji nivo blagostanja. Gubitak industrijskih poslova stvara rupu u blagostanju, koju novostvorena radna mjesta ne mogu da nadoknade.
Razlike u zaradama i produktivnosti
Industrijski radnici su 2024. zarađivali u prosjeku 43 evra bruto po satu. U zdravstvu i javnom sektoru ta cifra je bila 33 evra.
Prema zvaničnim podacima, produktivnost u industriji je oko 1,5 puta veća nego u državnim/uslužnim sektorima. Dodata vrijednost u rastućim sektorima se često ne ostvaruje na tržištu, već se finansira kroz poreze i doprinose. Širenje tih sektora znači veće poresko opterećenje, što smanjuje motivaciju za rad i ulaganja.
Socijalni sistemi su pod pritiskom zbog smanjenih poreskih prihoda i rastućeg državnog duga.
Njemačka nema kapitalno pokrivenu penziju, što je čini siromašnijom. Zemlja stari, a sve manji broj radno sposobnih mora da izdržava sve veći broj penzionera.
Kojadinović navodi da se gubitak blagostanja nastavlja i otkriva gdje koji podatak to pokazuje.
Gubitak se vidi u BDP-u, koji je realno 6,5 odsto ispod dugoročnog trenda rasta. To znači gubitak od preko 270 milijardi evra godišnje, odnosno 3.200 evra po stanovniku.
Posljedice
Niži realni prihodi
Veći rizik od siromaštva
Rastuće razlike između ekonomskih jakih i slabih regiona
Rješenje: Temeljna promjena politike
– Privreda mora postati centar političkog djelovanja
– Povratak principima socijalne tržišne ekonomije, budžetska politika usmjerena ka konkurentnosti i rastu, poštovanje ograničenja zaduživanja
– Povećanje atraktivnosti poslovne lokacije: strukturne reforme, smanjenje poreskog opterećenja, sigurno i povoljno snabdevanje energijom, deregulacija
– Fokus ne na administraciju, već na političko oblikovanje: razvoj novih poslovnih modela
– Najproduktivniji sektor nije industrija, već informacije i komunikacije: digitalni procesi, veštačka inteligencija, autonomna vožnja, industrijski proizvodi budućnosti
Njemačka gubi industrijsku snagu, a budžet se pretvara u mehanizam preraspodjele bez održive osnove. Fiskalna politika bez vizije, vođena dugom, prikriva strukturne slabosti umjesto da ih rješava. Potrebna je temeljna promjena – ne administracija, već oblikovanje budućnosti, zaključuje dr Miroslav Kojadinović.
