Kirije u Banjaluci rastu bez kočnice: Pogledajte kolika je razlika u odnosu na druge gradove

29.03.2026. | 19:36

Cijene kirija u Banjaluci nastavljaju rast, a razlike u odnosu na druge gradove Republike Srpske postaju sve izraženije, pokazuju iskustva stanodavaca i agencija za nekretnine.

Da bi se dobila realna slika tržišta, BL Portal razgovarao je sa više sagovornika koji izdaju stanove ili posreduju u najmu, a gotovo svi se slažu da je Banjaluka postala najskuplje i najdinamičnije tržište u Srpskoj.

Dok se u najvećem gradu Srpske za jednosoban stan sve češće traži i do 700 KM, u Prijedoru se sličan prostor može pronaći za znatno manje, a u Trebinju, uprkos sezonskim oscilacijama, cijene ostaju umjerenije. Sagovornici se slažu da je ključni razlog razlika stalna potražnja u Banjaluci, koja kao administrativni, obrazovni i poslovni centar privlači najveći broj ljudi iz cijele Republike Srpske.

Stanodavac Milan Kovačević kaže da se stan danas izdaje za dan ili dva, nekad čak i isti dan kada objavi oglas, uz napomenu da se najviše javljaju studenti i mladi koji dolaze da rade u Banjaluku.  Dodaje da cijene rastu postepeno, ali bez zastoja i da pad nije na vidiku.

„Kirije jesu visoke, ali dok god ima ljudi koji traže stan i spremni su da plate, cijene neće padati. Mislim da je danas mnogo teže biti podstanar nego prije nekoliko godina. Ljudi često moraju da izdvoje pola plate za kiriju, što nije normalno, ali je trenutno realnost“, kaže Kovačević za BL portal.

Sličnu sliku potvrđuju i u agencijama. Dijana Sawalha iz Artemida Nekretnine navodi da se kvalitetni stanovi izdaju gotovo momentalno i ističe da potražnja ne jenjava.

„Kvalitetan stan se doslovno izda u roku od nekoliko sati. Posebno bih istakla ‘pet-friendly’ stanove – potražnja za njima je tolika da se izdaju često prije nego što uopšte dospiju na oglase“, kaže Sawalha.

Kako navodi, tržište se mijenja i podstanari imaju sve veća očekivanja.

„Ljudi više ne traže samo krov nad glavom, već dom koji prati njihov životni tempo: modernu gradnju, niske režijske troškove, energetsku efikasnost i estetiku enterijera. Parking postaje luksuz koji diktira cijenu“, navodi ona.

Sawalha naglašava i da odnos između stanodavca i zakupca ima veliku ulogu.

„Stabilan i korektan odnos sa zakupcem često je vrijedniji od nekoliko desetina maraka razlike u kiriji. Banjaluka je srce regije, administrativni i univerzitetski centar, što povlači najveću fluktuaciju ljudi i kapitala. Porast cijena kvadrata direktno se odrazio na tržište najma, ali svaka nekretnina mora opravdati uloženi novac kroz kvalitet i sigurnost koju pruža“, ističe Sawalha.

Koliko cijene mogu ići visoko pokazuje i primjer stanodavke Zlatke Kelečević, koja navodi da se luksuzni stanovi izdaju po znatno većim iznosima.

„Moj stan je preko 2.000 KM. Najviše utiče lokacija, opremljenost i spremnost da se udovolji pojedinačnom klijentu. Kirije u Banjaluci su znatno veće nego u drugim gradovima zbog cijene nekretnina“, kaže Kelečević.

S druge strane, u manjim sredinama situacija je znatno drugačija. Stanodavac Dragan Radić iz Prijedora kaže da nema tolikog pritiska kao u Banjaluci i da se stanovi izdaju sporije.

„Kod nas nema tolikog pritiska. Stan se ne izda baš preko noći, nekad oglas stoji i po desetak dana dok se ne nađe odgovarajući podstanar“, kaže Radić za BL portal.

Dodaje da su i cijene znatno niže upravo zbog slabije potražnje.

„Kirije su niže jer jednostavno nema toliko ljudi koji traže stan. Jednosoban stan možete naći već za 350 do 450 KM“, dodaje on.

Specifičan primjer je i Trebinje, gdje turizam utiče na tržište, ali ne u istoj mjeri kao u Banjaluci. Stanodavka Ana Perić za BL portal ističe da cijene variraju tokom godine, ali ostaju umjerenije.

„Tokom sezone cijene rastu, ali u prosjeku su niže nego u Banjaluci – jednosobni stanovi od 350 do 500 KM. Trebinje privlači turiste i radnu snagu, ali tržište ostaje stabilnije i pristupačnije“, kaže Perić.

Razlike u cijenama kirija tako sve više postaju i razlika u troškovima života, pa se pred mnogim građanima otvara pitanje da li ostati u Banjaluci ili potražiti pristupačniji život u manjim sredinama.

Nikola Simić, BL portal