IRB mijenja pravila igre: Hoće li komercijalne banke oboriti svoje kamate u Srpskoj

14.05.2026. | 06:56

Direktni stambeni krediti koje uvodi Investiciono-razvojna banka Republike Srpske mogli bi ozbiljno promijeniti odnose na domaćem finansijskom tržištu, jer iz IRB-a otvoreno poručuju da očekuju reakciju komercijalnih banaka i konkurentnije uslove za građane.

Nova poslovna politika IRB-a podrazumijeva da građani više neće prolaziti kroz dosadašnji model „dvostruke nadležnosti“, odnosno odobravanje kredita prvo u komercijalnoj banci, a zatim i pred kreditnim odborom IRB-a, što je proceduru činilo sporom i komplikovanom.

Vršilac dužnosti direktora IRB-a Republike Srpske Nedeljko Ćorić kaže za BL portal da cilj nije stvaranje nelojalne konkurencije bankarskom sektoru, već efikasniji i povoljniji sistem za korisnike stambenih kredita.

„Procedure su se znatno usložnjavale, što je u krajnjem slučaju najveću štetu imalo za korisnike stambenih kredita. Uvođenjem direktnih plasmana angažujemo sopstvene radne kapacitete, a ostvareni veći prihod planiramo usmjeriti na dodatno sniženje kamatnih stopa kako bi krajnji benefit osjetili upravo građani“, kaže Ćorić.

On ističe da su upravo stambeni krediti, zbog kvalitetnog obezbjeđenja, među najsigurnijim plasmanima, zbog čega IRB u ovom modelu vidi prostor za dugoročno širenje.

„Sigurni smo da će banke morati razmišljati kako da budu konkurentnije. Ovo nije kratkoročna investicija, već promjena poslovne politike koja će se u budućnosti proširiti i na direktne plasmane prema poljoprivrednicima i malim preduzetnicima“, navodi Ćorić za BL portal.

Za komentar smo se obratili i nekolicini komercijalnih banka, ali do objavljivanja teksta odgovori na pitanja nisu stigli.

Država ulazi direktnije na tržište kredita

Dok iz IRB-a uvjeravaju da žele biti korektiv tržišta, ekonomisti smatraju da je država ovim potezom ipak postala direktniji konkurent komercijalnim bankama.

Izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT Saša Grabovac kaže da ukidanje posrednika nesumnjivo ubrzava cijeli proces, ali upozorava da sa većim ovlaštenjima dolazi i veći rizik.

„Izbjegavanje posrednika načelno jeste skraćenje puta, ali s druge strane, komercijalne banke su do sada preuzimale rizik na sebe. IRB, kao javna institucija, treba da olakša položaj građana i u tom smislu postojanje ovih kreditnih linija ima smisla, ali pod uslovom da se njima upravlja racionalno“, ističe Grabovac.

Prema njegovim riječima, ključ opstanka ovog modela neće biti samo niže kamate, već kvalitet procjene kome se krediti odobravaju.

„Mjere će biti održive samo ukoliko se krediti budu plasirali platežno sposobnim građanima uz urednu stopu povrata. Jedini potencijalni rizik za ovaj projekat je procjena rizika ljudi u IRB-u. Ukoliko dođe do velikog procenta nevraćenih kredita, negativni efekti bi mogli zasjeniti sve pogodnosti koje građani trenutno dobijaju“, upozorava Grabovac za BL portal.

Hoće li banke odgovoriti nižim kamatama?

Iako je još rano procjenjivati konkretne posljedice po tržište, već sada je jasno da IRB-ov ulazak u direktno kreditiranje otvara potpuno novu utakmicu na finansijskom tržištu Republike Srpske.

Ukoliko IRB uspije zadržati niže kamatne stope i brže procedure, komercijalne banke mogle bi biti primorane da koriguju svoje uslove kako bi zadržale klijente. Upravo u tome iz IRB-a vide najveću korist od novog modela, veći pritisak konkurencije i povoljnije stambene kredite za građane.

Za mnoge mlade porodice koje godinama teško dolaze do stana, to bi mogla biti jedna od najvažnijih promjena na tržištu kredita u posljednjih nekoliko godina.

Nikola Simić, BL portal