Gdje nestaje plata? Stručnjak otkriva kako izgubimo i po 3.300 KM godišnje! FOTO

Nikola Simić | BL Portal
17.11.2026. | 13:22 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Osjećaj da plata “ispari” mnogo prije nego što stigne sljedeća, postao je hronični problem većine građana. I dok se obično žalimo na visoke cijene osnovnih životnih namirnica i komunalija, stručnjaci upozoravaju da se pravi finansijski udar na naš kućni budžet dešava potpuno neprimjetno, kroz sitne, svakodnevne izdatke koje i ne računamo kao trošak.

Prof. dr Branka Topić Pavković, rukovodilac Katedre za ekonomsku teoriju, analizu i politiku na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci, objašnjava za BL portal da finansijsku stabilnost domaćinstva ne određuju samo velike odluke, već zbir stotina malih odluka koje donosimo svaki dan.

„U ličnim finansijama ovaj koncept poznat je kao ‘efekat kafe’. Njegova osnovna ideja jeste da relativno mali, ali svakodnevni troškovi, koji djeluju beznačajno, vremenom mogu prerasti u velike iznose. Na primjer, svakodnevni trošak od samo pet maraka može djelovati zanemarljivo, ali ukoliko se ponavlja 30 dana, na mjesečnom nivou iznosi 150 KM, odnosno 1.800 KM godišnje“, precizira profesorica Topić Pavković.

Matematika koja “boli”

Kada se svakodnevnim kafama dodaju sitne impulsivne kupovine, užine, par dostava hrane mjesečno i zaboravljene digitalne pretplate, dolazimo do šokantne računice. Takvi, naizgled bezazleni mjesečni izdaci, vrlo lako prebace cifru od 270 KM, što znači da građani godišnje “bace” i do 3.300 maraka, a da toga uopšte nisu svjesni. Problem raste i zahvaljujući takozvanom “peglanju” kartica, jer, kako profesorica ističe, bezgotovinsko plaćanje stvara psihološki efekat da manje trošimo kad ne plaćamo kešom.

Ipak, Topić Pavković upozorava da problem nije isključivo u našim navikama.

„Relativno umjeren rast osnovnih životnih troškova može izazvati nesrazmjerno veliko smanjenje mogućnosti štednje i slobodne potrošnje. Ako domaćinstvo ima mjesečni prihod od 2.000 KM, a osnovni životni troškovi porastu sa 1.500 na 1.700 KM, za ostale potrebe umjesto 500 KM ostaje svega 300 KM. Povećanje osnovnih troškova od 13,3 odsto smanjilo je preostali dio kućnog budžeta za čak 40 odsto“, slikovito pojašnjava sagovornica BL portala.

Pravilo od pet koraka za spas budžeta

Prema podacima Saveza sindikata Republike Srpske, samo na prehranu, stanovanje i komunalije odlazi skoro 79 odsto vrijednosti sindikalne potrošačke korpe. U takvim uslovima, smanjenje potrošnje kod građana često nije izraz finansijske racionalnosti, već čistog preživljavanja. Ipak, prostor za bolju organizaciju onoga što nam ostane uvijek postoji.

Zato profesorica Topić Pavković preporučuje pet jednostavnih koraka za “spas” kućnog budžeta, a prvi i najvažniji je da najmanje 30 dana doslovno bilježite svaki, pa i onaj najmanji trošak.

„Odredite mjesečne limite za stavke koje najlakše možete kontrolisati, poput izlazaka, garderobe ili dostave. Povremeno provjerite pretplate i otkažite usluge koje rijetko koristite. Planirajte veće troškove unaprijed, poput registracije ili praznika, i postepeno stvarajte finansijsku rezervu u skladu sa svojim realnim mogućnostima“, savjetuje banjalučka profesorica.

Računica je jasna, efekat kafe nas neće dovesti do bankrota, niti će nam odricanje od sitnih užitaka riješiti sve finansijske probleme, ali svjesno upravljanje sitnišem jedini je način da na kraju mjeseca ne ostanemo s praznim novčanikom i vječitim pitanjem na šta sam potrošio ovolike pare.