Fiksna ili promjenjiva kamata: Stručnjaci otkrili šta je bolje
12.03.2024. | 22:19Kamate na stambene kredite su na maksimumu u posljednjih 10 godina, ali i cijene nekretnina.
Pitanje je da li je u takvim okolnostima bolje uzeti kredit sa fiksnom ili promjenjivom kamatnom stopom. I pored očekivanja da bi kamatne stope mogle da krenu da padaju od druge polovine godine, sa sigurnošću se ne može reći šta bi se više isplatilo u ovom trenutku.
Upućeni kažu da kamatne stope generalno sada nisu uopšte povoljne.
“U ovom smislu se uopšte ne isplati podizati stambeni kredit. Da li je bolja fiksna kamatna stopa koja je ograničena na određeni period ili promjenjiva kamatna stopa, to je jako teško reći, zato što ako bismo rekli fiksna, a onda euribor krene da pada u nekom narednom periodu, onda bi neko rekao – eto pogriješio sam. A ako bismo rekli promjenjiva, a euribor krene da raste opet, onda opet greška. Tako da to je jako teško prognozirati i reći šta je u ovom trenutku pametnije”, kaže za “Juronjuz Srbija” Dejan Gavrilović iz “Еfektive”.
Urednik portala “Kamatica” Dušan Uzelac rekao je da fiksne kamatne stope na stambene kredite niže od varijabilnih stopa na iste kredite koje banke nude su reakcija banaka na rast euribora kojom one žele da klijentima ponude zajam koji je na prvi pogled manje neizvjestan nego u slučaju promjenjive kamatne stope.
Doza straha
“Krediti sa fiksnom kamatnom stopom su u stvari posljedica zahtjeva tržišta, jer su upravo zbog turbulentnog rasta euribora, tržište, odnosno građani koji su u fazi kupovine stambenog kredita, zahtijevali proizvod koji bi bio vezan za nešto drugo, a ne za euribor, pošto je to u stvari pravilo nemir i neodluku pri podizanju stambenog kredita. Upravo iz tog razloga su bankari izašli sa ponudom sa fiksnom kamatnom stopom”, rekao je Uzelac za Tanjug.
Dodao je da je nuđenje fiksne kamatne stope na određeno vrijeme, recimo na prve tri godine, što se obično dešava, zapravo nuđenje kvazi fiksne, a ne prave fiksne kamatne stope.
To što banke nude na ograničeni period fiksnu kamatu na stambene kredite, navodi Gavrilović, znači da ni one ne znaju šta će da bude sa euriborom.
“To znači da i kod njih postoji neka određena doza straha ili projekcije da bi euribor možda mogao da raste, pa bi onda oni na toj fiksnoj kamati gubili novac. Znači ne vidim drugo objašnjenje, to mi je najlogičnije”, rekao je Gavrilović.
Kada bi, dodaje Gavrilović, banke znale da će euribor da pada, onda bi njima fiksna kamata ograničena na neki period odgovarala, jer bi oni uvijek imali pet ili šest odsto kamata, a euribor pada.
“Na primjer, euribor padne na 1, njima bi zarada bila ona razlika od 5 odsto. Ali očigledno je da ni oni ne znaju čim fiksnu daju samo na ograničeni vremenski period. Ili su možda njihovi izvori finansiranja takvi da ne mogu da ponude na duže, jer ne znaju koliko će njih novac da košta nakon isteka tog perioda”, naveo je Gavrilović.
Stagnacija na tržištu nekretnina
Gavrilović kaže da banke kada vide da ne idu stambeni krediti, onda će one probati da koliko je u njihovoj moći koriguju cijenu, odnosno kamatnu stopu.
“Ali rast cijena nekretnina je takav da kalkulacija vezana za primanja, kamatnu stopu i cijene nekretnina pokazuje da neko sa prosječnom platom, ako gledamo Beograd, može da kupi garsonjeru ili jednosoban stan, jer se ne uklapa u nešto više, toliko su otišli nagore. Kredit skup, nekretnina skupa, a plata ne može to da isprati”, navodi Gavrilović.
Da je ovjera kupoprodajnih ugovora o nepokretnostima gotovo stala, kaže on, potvrdili su mu pojedini notari.
“To je priča u posljednja dva mjeseca, ali ja mislim da to traje i nešto duže i nešto prije toga”, dodaje Gavrilović.
On navodi da mu je jedna notar rekao da bi zainteresovani trebalo da pregovaraju sa investitorom zato što je prodaja stanova maltene stala i da su sada investitori spremni da popuste.
“Kad će, ako ne sad, jer nemaju kupce”, kaže Gavrilović.
