Plasman lani bio za 6,4 miliona maraka “teži”: Riba iz BiH osvaja evropsko tržište

12.03.2024. | 20:06

Izvoz ribe i ribljih prerađevina u konstantnom je porastu, što pokazuje podatak da je plasman lani bio za 6,4 miliona maraka “teži” u odnosu na godinu ranije, a proizvođači tvrde da potencijala za još veći obim proizvodnje ima, ali je neophodna jača podrška nadležnih.

Da riba iz Srpske i FBiH osvaja evropsko tržište potvrđuje podatak Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), prema kojem je BiH lani izvezla 3,25 miliona kilograma ovih proizvoda u vrijednosti od 27,1 milion maraka. Godinu ranije na inostranom tržištu ribe i ribljih prerađevina iz BiH našlo se 2,69 miliona kilograma u vrijednosti od 20,7 miliona maraka, dok su u Evropu 2021. godine izvezena 2,42 miliona kilograma ovih proizvoda, čija je vrijednost bila 16,8 miliona KM.

S druge strane podaci UIO govore da je BiH lani uvezla za 5,6 miliona maraka manje ribe i ribljih prerađevina, koje stižu iz cijelog svijeta.

Predsjednik Grupacije udruženja proizvođača ribe RS u Privrednoj komori i direktor kompanije “Tropik ribarstvo”, koja je lani proizvela više od 2.000 tona kalifornijske pastrmke Zoran Tepić kazao je da Srpska, pa i sama BiH, ima veliki potencijal za uzgoj ribe.

– Srpska ima priliku za razvoj i unapređenje ove proizvodnje u ruralnim krajevima. S druge strane, kada govorimo o proizvodnji šarana, koja je trenutno na nezavidnom nivou, naša grupacija lobira kod nadležnih resora da putem pravilnika što više pomognu uzgajivačima. Pomoć je iz godine u godinu vidljivija, ali je i dalje nedovoljna da podigne ribarstvo na nivo kao što je to nekad bilo. Dovoljno je spomenuti najveće ribnjake šarana “Saničani” i “Prnjavor”, koji i dalje ne rade – rekao je Tepić.

Koliko Vlada RS, istakao je za “Glas”, bude ulagala u ovu proizvodnju, toliko će biti manje potrebe za uvozom ribe iz inostranstva, odakle je stiže puno zamrznute i drugih morskih prerađevina.

Zahvaljujući većim subvencijama svi domaći proizvođači bi, kaže Tepić, podigli nivo proizvodnje, kao što to, uprkos svim problemima, čini kompanija na čijem je čelu.

– Naša kompanija je lani na svim tržištima gdje smo prisutni plasirala više ribe nego godinu ranije. Naši proizvodi se mogu naći u Italiji, Rumuniji, Hrvatskoj, Sloveniji, kao i u dijelu Austrije te zemljama CEFTA, odnosno Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, a nešto smo uspjeli plasirati i na tržište samoproglašenog Kosova – kazao je Tepić.

Dodao je da je do povećanja proizvodnje došlo zbog konstantnog ulaganja u resurse, kao i podsticaja resornog ministarstva, ali i da uzgajivačima ribe u Srpskoj najteže pada konkurencija iz FBiH, koja svoje proizvođače subvencioniše mnogo više.

– I kad zbrojimo sve naše mjere, odnosno proizvodnju i kapitalne investicije, proizvođači u FBiH opet imaju mogućnost da dobiju mnogo više novca nego mi. Bez obzira na to naša kompanija je lider u regionu, kako u proizvodnji tako i u preradi. Nastojimo da se putem održivog biznisa i razvoja širimo, a ne da se oslanjamo na pomoć institucija. U tom pogledu imamo rezultate, koji su ostvareni prvenstveno našim poslovanjem – rekao je Tepić.

Vlasnik kompanije “Butreks ribarstvo” iz Trebinja Veljko Buđen istakao je za “Glas” da je suša u prethodnom periodu negativno uticala na proizvodnju u ovom dijelu Srpske.

– Još jedna teška godina je iza nas, između ostalog, zbog remonta jezera u Trebinju, za šta sam još 2020. godine utrošio milion maraka. Da bih ponovo uspostavio sistem, treba najmanje tri godine da prođe, tako da u narednim mjesecima očekujem povratak proizvodnje na nivo od prije nekoliko godina – istakao je Buđen.

Prema njegovim riječima, vodostaji rijeka su bili niski, riba se nije hranila na adekvatan način i sve je uticalo da je bude manje.

Cijene

Zoran Tepić je rekao da su uzgajivači ribe u Srpskoj u skladu sa povećanjem ulaznih troškova korigovali cijene krajem prošle, odnosno početkom ove godine za svega, kako kaže, nekoliko procenata.

– Cijena ribe je procentualno najmanje rasla u odnosu na prasetinu, jagnjetinu, junetinu ili piletinu – istakao je Tepić i dodao da kilogram neočišćene pastrmke košta od sedam do deset KM, a očišćene između 11 i 15 maraka, a sve zavisi gdje i koliko se ribe kupuje.